Libertarijanci traže slobodno tržište – Bh-index

Libertarijanci traže slobodno tržište

Ekonomija> Izdvojeno    Datum: 29.12.2012.    
Autor: Redakcija


Na promociji ideja slobodnog tržišta u Bosni i Hercegovini djeluje nekoliko pojedinaca mahom na volonterskoj osnovi, dok je Udruženje građana Multi iz Tuzle jedino koje otvoreno promoviše i zagorava ideje klasičnog liberalizma, sa posebnim fokusom na ekonomske slobode pojedinca.

admir

 Ciljevi libertarijanaca su jasni i podrazumijevaju ograničavanje državne regulacije, promociju slobodnog tržišta, isticanja vladavine prava i zaštita pojedinca u odnosu na moćni državni aparat.

LAKO SE NASJEDALO

Po riječima predsjednika Udruženja Admira Čavalića, današnji liberali neopravdano koriste pojam liberalizma jer su bliži socijaldemokratiji nego istinskom liberalizmu.

Njihova su nastojanja da preko države regulišu slobode pojedinca zarad nametanja vlastitih „liberalnih“ uvjerenja. Pritom se oslanjaju na demokratiju kao dogmu preko koje nastoje projektovati sopstvena uvjerenja, pravila i planove za cjelokupnu populaciju. Snovi o socijalnom inžinjeringu dobivaju puni zamah nakon Velike ekonomske krize, naročito pojavom kejnzijanske ekonomske misli koja je smatrala da država može upravljati ekonomijom- kaže Čavalić

On dodaje da po pitanju metode djelovanja koja se ogleda u državnoj intervenciji, ne postoji razlika između ovakvih liberala i nekih drugih kolektivističkih ideologija.

Sa druge strane libertarijanci, odnosno klasični liberali, drže se izvornih načela liberalizma koja podrazumijevaju slobodu pojedinca da djeluje sve dok njegovo djelovanje ne ugrožava slobode djelovanja drugih pojedinaca. Socijalni liberali nastoje svoje ideje provesti preko države, dok klasični liberali daju prednost društvu, odnosno tržištu. Tržište dozvoljava pluralizam ideja, roba, usluga i identiteta, te dugoročno vodi decentralizaciji moći- smatra Čavalić.

Liberalne tržišne ideje nesumnjivo dobro kotiraju u razvijenim zemljama, što potvrđuje i dugogodišnja vladavina liberala u Estoniji, ali činjenica je da ova ideja do sada nije naišla na plodno tlo na području Bosne i Hercegovine i regije.

Naš sagovrnik kaže da su tome kumovali brojni razlozi:

Pojedinci imaju prirodnu sklonost ka zaštiti svojih interesa. Međutim, kada je u pitanju javna politika, tada teže promociji rješenja koja nužno narušavaju njihove interese, uz postepeno smanjivanje ekonomskih sloboda.  Ova greška nije svojstvena samo nama. Historija pokazuje da su pojedinci lako nasjedali na obećanja i vizije fašizma, komunizma i svih ostalih totalitarnih režima, koji zagovaraju instant utopije. Jedina validna opcija je ona koja ne obećava, već garantuje da postoji okvir za slobodu rada i privređivanja pojedinca.

KATALAKSIJA KAO RJEŠENJE

Udruženje Multi pod pokroviteljstvom Atlas mreže iz Washingtona uskoro pokreće seminar za lidere mišljenja u BiH, pod nazivom Katalaksija.

Možda zvuči čudno, ali katalaksija je rješenje za BiH. Katalaksija podrazumijeva da građani BiH miroljubivo egzistiraju i imaju uzajamnu korist, bez da se usaglase oko zajedničkih konkretnih ciljeva, već da su pritom povezani samo apstraktnim pravilima ponašanja- tržištem. Sada vam je možda jasnije zašto političari bježe od katalksije- kaže Admir Čavalić.

Bh. libertartarijanci imaju korektnu saradnju sa regionalnim kolegama i zagovornicima tržišnih ideja.  Najistaknutiji promotori ideja potpisali su zajedničku izjavu, Bohinjsku deklaraciju:

Lično smatram da deklaracija nudi temelj za zajedničku (ko)egzistencije na ovim prostorima,  jer promovira ideje koje nužno spajaju, a ne razdvajaju ljude. Deklaracija, također, okreće kompletnu ekonomsku dogmu ovdašnjih javnosti naglavačke, kroz zaključak da je kapitalizam rješenje, a ne izvor problema, odnosno da je država izvor problema, a ne rješenja– objašnjava Čavalić.

DEMONTIRAO JOŠ SMITH

Preduslov svake reforme ipak mora biti promjena svijesti javnosti, za koju naš sagovornik kaže da je još uvijek socijalistički nastrojena, pa se da nada da će neko drugi riješiti njihove probleme.

Osim toga, u društvu preovladavaju neke davno prevaziđene ideje koju su bile aktivne prije nekoliko vijekova poput merkantilizma.

-Važnost poljoprivrede i rudadrstva, bolje prodavati nego kupovati, pa onda bolje izvoziti nego uvoziti, što dovodi do zablude da je bolje imati više novca nego roba i slično. Sve su to ideje merkantilizma koje često imamo priliku slušati u ovdašnjim ekonomskim raspravama. Na žalost, ove ideje je demontirao Adam Smith, otac ekonomije, prije nešto manje od 250 godina – navodi Čavalić.

Da nisu tek puki kritičari svekolike bh. stvarnosti, kakvih na ovom području nikad nije manjkalo, domaći libertarijanci pokazuju kroz konkretne mjere i radnje koje bi trebalo poduzeti. Neke od njih su prezentovane i u filmu Ekonomij, iza kojeg stoji upravo naš sagovornik.

Preporučeno za vas:  Još jedna pozitivna priča stiže iz BiH: Ajla Kreso i njezin salon „MoA MoooAaa“

Radi se o jednom od prvih filmova na ovim prostorima koji se otvoreno bave ekonomskom problematikom, definišući osnovne ekonomske probleme u BiH, uz predlaganje rješenja za njihovo prevazilaženje.

Film je sniman prošle godine, dok je premijera bila početkom 2012., u velikom amfiteatru Ekonomskog fakulteta u Tuzli. Do sada ga je uživo odgledalo više od hiljadu ljudi.

Jedna od glavnih preporučenih mjera podrazumijeva velike rezove u administraciji.

VAUČER ZA OBRAZOVANJE

-Svako državno radno mjesto u isto vrijeme uništava jedno radno mjesto u privredi. Otpustiti državnog službenika ne nosi nikakvu štetu za ekonomiju, naprotiv. Prije ovoga, potrebno je približiti uslove rada u državi onima u realnoj privredi. Sve ovo je nužno ne zbog nekakve mržnje prema državnim službenicima, već da bi se smanjio državni deficit, a u cilju rasterećenja privrede i očuvanja hiljada radnih mjesta u realnoj sferi ekonomije. Drugi bitan korak jeste osiguravanje vladavine prava. U takvim uvjetima sklanjanje crkve u dvorištu nane Fate Orlović ne bi bilo političko ili nacionalno pitanje, već jednostavno pitanje prava privatnog vlasništva, kao temelja ekonomskog sistema- precizira Čavalić.

Osim slobodnog tržišta, tvrdi on, BiH nema nijednu drugu realnu opciju ukoliko želi izbjeći grčki scenario.

-Prije ili kasnije javnost ovo mora prežvakati, jer kao što vidimo, sadašnja rješenja u obliku glomazne administracije i birokratije, užasnih uslova poslovanja i redovnog uvođenja novih nameta na privredu i stanovništvo, samo vode u dalje zaduživanje i produžavanje krize– upozorava on.

Uprkos svemu, složenost BiH se ne može zanemariti, pa iako kaže da ne postoji univerzalno rješenje za svaku zemlju, Čavalić smatra da je švicarski model ponajbolje rješenje za naše prilike.

Naročito je interesantan njihov model političke organizacije, koja baštini obilježja lokalne zajednice, bez da nameće neke univerzalne ideje koje svi moraju slijediti. Mi, ipak u BiH imamo taj sindrom standardizacije i univerzalnosti, pa tražimo jedan centar moći, jednog lidera,  jedno obrazovanje. Kada je društvo u pitanju, uvijek je rješenje multi, a ne mono– kaže on.

Iako je većina aktivnosti klasični liberala usmjerena ka ekonomiji, njihove ideje zalaze u sve društvene aspekte, poput obrazovanja gdje se zalažu za slobodu roditelja da sami odlučuju da li će njihova djeca imati državno ili privatno obrazovanje ili će se pak obrazovati kod kuće.

Roditelj, također, treba da ima pravo da obrazuje i odgoji svoje dijete u skladu sa svojim svjetonazorom, bez da postoje dežurni planeri koji će odlučiti šta je najbolje za dijete, a šta ne. Ovo su dosta kontroverzna rješenja u našim uslovima koja se koriste širom svijeta i imala bi dosta kritičara u BiH, ali veliki broj pobornika. Spomenut ću i sistem vaučera kojeg je prvenstveno zagovarao prvak ekonomije Milton Friedman, koji je podrazumijevao slobodu izbora za roditelja po pitanju trošenja doprinosa za obrazovanje- navodi Čavalić

NEBULOZE ANALITIČARA

Klasični liberalizam se uglavnom pozicionira kao centar ili desni centar, ali Admir Čavalić tvrdi da slijeđenje liberalnih ideja proizlazi iz same ekonomske nauke, citirajući pritom ekonomistu Ludwiga von Misesa  koji je zaključio da ekonomsko znanje nužno vodi liberalizmu.

Ideja o štetnosti državnog upliva u privredi, zatim o svim dometima i moćima slobodnog tržišta, podučavaju se na ekonomskim fakultetima širom BiH. Međutim, studenti nakon završetka studija postanu konzumenti i sljedbenici ekonomskih zabluda šire javnosti, tako da vrlo brzo zaboravljaju ono što su učili tokom studija, te se počinju ponašati kao laici, ponavljajući dogme o ekonomiji koje im servira javnost. Ekonomski analitičari nisu ništa bolji. Nedavno sam čitao intervju u okviru kojeg jedan od doktora ekonomije iz RS zaključuje da su strane direktne investicije štetne za ekonomiju, dok u drugom intervjuu mladi ekonomista iz Sarajeva poentira kako je dobro čuvati neuspješna poduzeća jer zapošljavaju radnike. Ovakve i slične nebuloze svakodnevno se vrte u ovdašnjoj javnosti.

 

(StartBiH/Bh-index)


Komentari

NAPOMENA!: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Bh-index portala. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Bh-index zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Bh-index nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.