Nakon što je komisija pri Ministarstvu za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo isključila iz plana i programa djela bošnjačkih književnih velikana, uslijedile su brojne reakcije akademika, publicista, književnika i ljudi od pera. Naime, učenici srednjih škola na području Kantona Sarajevo, prema planu i programu koji je formirala „stručna“ komisija, ostat će uskraćeni za štiva velikih Meše Selimovića, Muse Ćazima Ćatića, Nedžada Ibrišimovića…
Imena odgovornih
Jedan od najvećih živućih pisaca Abdulah Sidran je u razgovoru za „Dnevni avaz“ ovaj postupak nazvao sramotnim, koji, kako je naveo, mora povući kaznene konsekvence prema svima koji su odgovorni u ovoj operaciji.
– Nisu zabranili moja djela, mene ipak ima u nastavnom planu i programu, ali nema mnogo važnijih od mene – govori Sidran na početku razgovora.
Kaže da je neophodno insistirati na tome da je to grupa nekompetentnih ljudi.
– Radi se o grupi koja je sebe pretvorila u štetočine i ljude koji rade protiv bošnjačkih i bosanskih interesa dugoročno. Ne treba ulaziti u imena, Sidran, Džamonja, peti, deseti, nije u tome suština. Suština je u tome da se radi razbošnjavanje Bosne, koje je ugrađeno u taj postupak. Jednako kao što se to odnosi i na „Školegijum“, jednu kvazidisertaciju Nenada Veličkovića i u tome sam saglasan s ljudima koji o tome pišu. Ali nisam saglasan da se ne spominju imena odgovornih i da se stvar zataška – kaže Sidran.
Na pitanje je li ovo nastavak obnavljanja atmosfere negiranja bošnjačke kulture, kao što je rekao akademik Muhamed Filipović, da se stav koji imamo u srpskoj javnosti u vezi s našim bosanskim jezikom poveže s ovom krajnjom redukcijom književnog blaga Bošnjaka, Sidran kaže:
– Smatram da su apstraktna pitanja jezika, himne, grba, zastave i tako dalje jedna šarena laža za narod. Dok se mi bavimo apstrakcijama, oni se bave vodotocima, elektroprivredom, šumarstvom, kamenolomima, time što je prirodno blago ove zemlje, a ti, Avdo, diskutuj o jeziku je li bošnjački ili bosanski. To je potpuna apstrakcija i ja sam o tome pisao, ljudi neće da uzmu upamet. Taj problem za mene ne postoji. Ne mogu ja kazati Fincu u Finskoj i natjerati ga da moj jezik zove drugačije od onoga kako ga on zove. Isto što mi zovemo njemački jezik, a oni nemaju pojma šta znači njemački jezik i tako dalje.
Apstraktna igranka
Ističe da je za njega stvarni problem sigurnost povratnika u Republiku Srpsku.
– Zašto naša strana ne reaguje na svakodnevno korištenje dugih cijevi u Republici Srpskoj, a je li jezik upisan u đačkoj knjižici bosanski ili bošnjački, to se rješava za sat, otvaranjem jedne kancelarije pri Ministarstvu obrazovanja Federacije, u kojoj će se raditi nostrifikacija đačkih knjižica i svih tih dokumenata iz Republike Srpske. U toj nostrifikaciji bit će upotrijebljeno Ustavom propisano ime i naziv predmeta. Dakle, vidim u tome jednu igranku „nek’ se narod zabavlja apstrakcijama”, a ovo gdje je lova, gdje je pljačka, to je ostalo izvan narodnog dohvata – rekao je na kraju Abdulah Sidran.
Ministarstvo: Sve je pogrešno shvaćeno
Na stranici Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo objavljeno je saopćenje u kome se navodi da će Ministarstvo u najkraćem roku preispitati ovaj problem i poduzeti odgovarajuće korake iz svoje nadležnosti. Jučer je za naš list ministar Elvir Kazazović rekao da je imao sastanak s članovima komisije.
– Oni su mene izvijestili da se radi o pogrešnom shvatanju u javnosti. Kazali su mi da su oni istakli preporučena djela savremenih pisaca, a da kanonske pisce nisu posebno isticali pa je u javnosti pogrešno shvaćeno da su djela Meše Selimovića, Maka Dizdara i ostalih velikana isključena iz nastavnog plana i programa – kazao je ministar Kazazović.
Održana rasprava na BANU-u
Kako je i najavljeno, jučer je u Sarajevu na Bošnjačkoj akademiji nauka i umjetnosti (BANU) održana rasprava povodom revizije nastavnog plana i programa.
O ovom skandaloznom potezu govorili su akademik Muhamed Filipović, prof. dr. Dževad Jahić i Sanjin Kodrić, profesor književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.