Adis Arapović, donedavni projekt-menadžer Centara civilnih inicijativa (CCI) i jedan od najprepoznatljivijih ljudi u civilnom društvu, nedavno je pristupio Savezu za bolju budućnost, u kojem će voditi Izborni štab. Tim povodom, Arapović je dao intervju za zagrebački „Večernji list“, u kojem je, između ostalog, govorio o razlozima ulaska u politiku, problemima u BiH, izmjenama Izbornog zakona…
Najglasniji kritičar političara ušao u politiku, pročitali smo u jednom do komentara nakon što ste saopćili da se pridružujete SBB-u. Kako ste se odlučili na taj potez?
– Vidim da iz izbora u izbore, iz mandata u mandat, sve lošiji ljudi i sve lošiji političari vode BiH. Vidim da BiH, nesumnjivo, dolazi do raskrižja na kojem će se morati staviti tačka na rat i donijeti konačna odluka biramo li Zapad ili Istok, budućnost ili prošlost, slobodu ili teror, istinu ili obmanu. Ne pristajem da aktualna generacija političara donosi odluku, ne želim da pustimo da njihovi osobni motivi zadržavanja neviđenih privilegija i pozicija nekontrolirane moći budu ispred interesa naroda i države.
U tom slučaju idemo u prošlost, a ne u EU. Nemamo više vremena. Želim da se bolje živi sada, da svaki građanin jednako voli ovu zemlju, ali je ne može voljeti ako je ona nekome majka, a nekome maćeha.
Nizom konstruktivnih kritika prozivali ste političare, hoćete li moći tako konstruktivni biti i u visokoj politici?
– Moj dosadašnji kritički vokabular bio je čak umjeren, jer sam imao odgovornost prema organizaciji i njezinim limitima. Nisam često bio u prilici iznositi stavove o konkretnim političkim akterima, pojedincima i strankama, a kada ne adresirate poruku, ona završi na smetlištu. U novoj ulozi moja će kritika biti jednako objektivna i utemeljena, ali do kraja konkretna, britka i bolna, jer, kao što rekoh, nemamo više ni vremena, ni energije za licemjerstvo i neiskrenost. Narod vapi za istinom, pravednicima i herojima novog vremena spremnima suprotstaviti se cunamiju neznanja, primitivizma i lopovluka. Ništa manje od toga ne nudim i ne tražim.
Kako vidite izmjene Izbornog zakona u pogledu zabrinutosti Hrvata?
– Principijelno sam protiv izbornog inženjeringa i prakse da Bošnjaci imaju mogućnost izabrati hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ali to nije jedina krupna anomalija ovog hibridnoga spajanja liberalne i konsocijacijske demokracije. Hrvati i Bošnjaci su građani drugog reda u manjem entitetu, bez učinkovitih mehanizama kolektivne reprezentacije i zaštite, a to je jednako neprihvatljivo.
Temeljito sam se bavio kritikom našeg izbornog sustava godinama i znam da postoje ne tako složena rješenja za koja treba samo malo političke hrabrosti i spremnosti da se razumiju i uvaže potreba, strah i želja druge strane. Bez novog snažnog pritiska EU i SAD, ova garnitura političara to ne može, ne želi i neće riješiti.
Vodit ćete Izborni stožer SBB-a. Možete li nam otkriti neke detalje, na koji način ćete krenuti u obračun sa strankama, prije svih, SDA, vodećom strankom kod Bošnjaka?
– Obračun sa SDA prvo trebaju napraviti pravosudne institucije, tužiteljstva i sudovi, jer je leglo korupcije, stranačkoga klijentelizma i nepotizma. U toj i drugim vladajućim strankama tzv. kontinuiteta, proporcionalno njihovoj rasprostranjenosti u vlasti te trenutačno i u posljednje 22 godine.
Od te 22 godine SDA je bio prvi u vlasti 16 godina, drugi u vlasti dodatne četiri godine, što je minimalno 50 posto ukupne moći, pa shodno tome sve dobro i sve loše unatrag 22 godine primarno treba fakturirati toj stranci. Sa SDA se potom i zbog tog trebaju obračunati njezini glasači, preplašeni zbog štetne politike SDA.
U BiH su Srbi nezadovoljni jer im se, kako tvrde, dira u RS, Hrvati jer nemaju mehanizme zaštite od političkog inženjeringa i nisu sigurni da ih opet neće predstavljati neko tko nije Hrvat, Bošnjaci imaju osjećaj da se stalno pokušava podijeliti državu, a ostali jer nema provedbe presude “Sejdić-Finci”.
– Želim da se zaustave sveprisutna korupcija, neviđeni stranački klijentelizam i strašni egzodus mladih u potrazi za pravdom, nadom i kruhom. Ja sam potpuno čiste pameti i obraza ostavio stabilno radno mjesto, dobru plaću, menadžersku poziciju kako bih opravdao priliku i obvezu koja mi je dana time što sam zdrav, što imam neko znanje, obrazovanje, iskustvo i načela. Što nam još treba biti servirano pa da damo više nego što ćemo dobiti – poručio je Arapović.