Europska unija odlučila je postrožiti kontrolu svojih vanjskih i unutarnjih granica. Prema novim pravilima, svi će se građani jednako pregledavati i provjere će se obavljati na zračnim, morskim i kopnenim granicama. Strožije kontrole bit će uvedene i na granici sa Bosnom i Hercegovinom, te se ovog ljeta očekuju još veće gužve na granicama u vrijeme ljetne sezone. Hrvatske vlasti će jače kontrole zvanično početi primjenjivati već od aprila, ali one će i ranije lagano biti primjenjivane kako bi se spriječilo stvaranje gužvi i „uhodao sistem“ tvrde iz Zagreba.
Novim sigurnosnim protokolima Europa pokušava podignuti razinu sigurnosti i borbe protiv terorista, jer je otkriveno da ih je više bilo među državljanima Unije nego trećih zemalja, saopćeno je iz Brisela.
Za provjeravanje putnika rabit će se, među ostalim, baze podataka o ukradenim i izgubljenim osobnim dokumentima te Schengenski informacijski sustav kojemu Hrvatska još nema pristup. Iako Hrvatska još nije članica Schengena, strože kontrole prelaska granice uvode se već početkom travnja. Cijeli sustav trebao bi se, kažu u policiji, uhodati prije početka turističke sezone.
Po uredbi koju je u četvrtak izglasao Europski parlament sve građane Europske unije i građane trećih zemalja sustavno će se provjeravati pri ulasku ili izlasku iz Europske unije u bazama podataka, primjerice kod izgubljenih ili ukradenih osobnih dokumenata, izvijestio je Europski parlament.
“Sigurnost naših vanjskih granica podrazumijeva izgradnju snažnog štita u borbi protiv terorizma u Europi i očuvanja prava na život, koje je preduvjet svih ostalih prava. Svaki spašeni život zahvaljujući otkrivanju potencijalnih stranih boraca, vrijedi uloženog napora, a sustavne provjere u bazama podataka obavezan su korak naprijed kako bismo našim građanima pružili minimalnu zaštitu, što je i naša temeljna dužnost”, izjavila je izvjestiteljica Monica Macovei (ECR, RO).
Uredba obvezuje države članice da provode sustavne provjere svih osoba koje prelaze vanjske granice Europske unije u bazama ukradenih i izgubljenih osobnih dokumenata, Schengenskom informacijskom sustavu (SIS) i ostalim relevantnim bazama podataka.
Međutim, ukoliko zbog najavljenih sustavnih provjera dođe do usporavanja kopnenog i morskog graničnog prometa, države članice umjesto toga mogu izvršiti ciljane provjere, pod uvjetom da procjena rizika ukazuje kako neće doći do prijetnji unutarnjoj sigurnosti i javnom redu.
U prijelaznom razdoblju od šest mjeseci nakon što nova uredba stupi na snagu, države članice mogu provoditi ciljane provjere zračnih granica. Ovo se razdoblje u iznimnim slučajevima može produžiti na 18 mjeseci, primjerice u slučajevima kada zračne luke nemaju odgovarajuća sredstva za provođenje sustavnih provjera u relevantnim bazama podataka i potrebno im je duže vrijeme prilagodbe.
Uredba će stupiti na snagu dvadesetog dana nakon objave u Službenom listu Europske unije. Pravila će od tog trenutka biti neposredno obvezujuća u većini država članica. Danska, Ujedinjena Kraljevina i Irska nisu obuhvaćene uredbom, navodi Europski parlament, piše Novi.ba.