Petak, 29 ožujka, 2024

Banjalučki poliglota Dragan Kekić: Ljudi ne uče jezike iz hobija nego iz potrebe

Preporučeno

Dragan Kekić, banjalučki poliglota aktivno govori španski, švedski, engleski, dok za italijanski, ruski i slovenački jezik kaže da ih zna za nijansu pasivnije jer mu nedostaje još malo prakse ili vremena u državama u kojima se govore ovi jezici.

“Učenje jezika počelo je relativno rano. U principu sam gledao filmove, serije i slično i mislim da sam sa 12 godina shvatio da mogu prilično dobro da razumijem španski jezik, što mi je postao i primarni jezik, valjda zato što sam ga i ja birao”, rekao je Kekić koji je sudski tumač za španski jezik i predavač španskog i švedskog u jednoj banjalučkoj školi stranih jezika.

U razgovoru sa ekipom Anadolu Agency (AA) rekao je da je engleski naučio tokom školovanja, a ostali jezici su se nadovezivali na prva dva.

Ljubav prema španskom otkrio je zahvaljujući “sapunicama” koje su bile auktuelne na prostoru BiH u njegovom djetinjstvu.

“To je možda bio neki momenat koji je svima ovdje poslužio, jer dosta ljudi ovdje zaista razumije španski i dosta ih možda govori poprilično dobro. Mislim da je to nešto što je probudilo taj moj talenat koji vjerovatno prirodno imam. U suštini smatram da je za bilo kakvo bavljenje nekim poslom presudan talenat”, ispričao je Dragan Kekić.

On je magistar prava, koji od ove oblasti mnogo više voli jezike, ali za sebe najradije govori da je pjevač iako nije imao dovoljno prilika da izgradi muzičku karijeru. Kao tinejdžer objavio je album, učestvovao na raznim muzičkim festivalima, osvajao nagrade, kasnije pokušavao i na audicijama za muzičke talente ali mu se kaže – nije posrećilo.

Upravo se čita:  Kome je FBiH dužna isplatiti hiljadu KM po kvadratnom metru stana

Ispričao je da mu je profesorica filologije rekla da zbog sluha za muziku ima sluha i za jezike, a i on se slaže da mu zbog toga tako dobro ide učenje jezika.

Objasnio je da učenje stranog jezika zavisi od njegove kompleksnosti, pri čemu postoje jezici koje je lakše savladati, kao što je engleski, jer je dosta neutralan, a prisutan je u svakoj sferi društva. Za razliku od engleskog, švedski je priličan problem na ovim prostorima jer osim što je teško pronaći literaturu za učenje, nije ni prisutan pa oni koji ga uče ne mogu gledati filmove, serije ili nekakve emisije na ovom jeziku koje bi im olakšale trud.

“Nisam se nikada trudio da jezik učim na pamet, da uzmem iz rječnika 50 riječi pa da ih učim. Ne, mislim da čak to nije dobar način uopšte jer je to trenutno znanje koje kratko ostaje u memoriji”, rekao je on.

Kaže da svojim učenicima u školi stranih jezika savjetuje da jezik uče tako što će biti u kontaktu sa njim, da nešto pročitaju poslušaju ili pogledaju.

“Ono što vidim kao generalan problem današnjeg društva pogotovo kod nas je da ljudi sve češće dolaze sa pitanjem da li je moguće da jezik nauče za mjesec dana. Pojavile su se i škole koje nude mogućnost učenja jezika za mjesec dana – što je zaista van pameti. To je samo uzimanje novca, ali je potpuno nerealno očekivati da se tako nešto postigne”, rekao je Dragan Kekić.

Upravo se čita:  Mart je pokazao hladnu stranu, ali stiže nova promjena: Oglasio se i meteorolog Nedim Sladić

Obzirom da je strane jezike zvanično počeo učiti sa 12 godina i da ih uči 16 godina smatra da nije suština steći diplomu, nego znanje, što se može postići samo upornim radom.

“U ovom momentu ako neko malo slabije zna naš jezik, bilo bi ga jako teško podučiti za mjesec dana da ga zna malo bolje, a kamoli strani jezik naučiti za mjesec. Potpuno je nerealno to očekivati”, rekao je on.

Ovaj Banjalučanin je u prosjeku po svakom jeziku morao da utroši minimalno tri do četiri godine, s tim da je neke od jezika učio istovremeno.

“Mislim da bez tri četiri godine konstantnog rada ne možete reći da neki jezik baš znate. Možete da ga razumijete možda, ali pričanje, kao takvo, potreban je bar taj period”, smatra Kekić.

Jedan od većih problema tokom učenja bio mu je nedostatak literature, pa se “snalazio” u zemljama regiona, a velika pomoć bilo mu je korištenje interneta. Naime, za učenje švedskog komunikacija putem interneta sa drugaricom koja živi u Švedskoj bila mu je presudna.

Upravo se čita:  Katastrofa u SAD-u: Teretni brod se zabio u poznati most u Baltimoreu i srušio ga

Na pitanje može li se u BiH živjeti od znanja jezika odgovorio je da može u zavisnosti od jezika.

“Jezici se ovdje uče isključivo po potrebi, tako sam zaključio u prethodnim godinama. Ljudi uče jezik koji će im služiti da bi otišli odavde, pronašli posao. Vrlo mali broj ljudi uči jezik iz hobija”, kazao je on.

Istakao je da je trenutno malo interesovanje za španski jer “Španija nije atraktivna zemlja koja nudi brojne mogućnosti, tako da se ovaj jezik sada uči isključivo iz ljubavi”.

“Od nekih drugih se može živjeti, što se mene tiče švedski je jako popularan”, rekao je on i dodao da su popularni i norveški, njemački i engleski.

Ovaj mladić planira da nastavi sa učenjem stranih jezika i zbog potrebe i zbog ljubavi prema jezicima.

“Razmišljao sam o tome da učim jezik koji nije pretjerano ni prisutan ni zastupljen, nešto mi je mađarski bio u planu, nemam povod za to, valjda zato što mi se dopada Budimpešta pa eto kad eto odem tamo da mogu da progovorim sa ljudima, ali to neće biti skoro jer mi je primarno da krenem da učim njemački to je nešto što moram da uradim, zato što imam neke planove da potražim posao negdje u Austriji ili Njemačkoj jer se tamo može bolje živjeti”, dodao je Dragan Kekić.

Zanima li vas ovo?

Komentariši

Izdvajamo

Izdvajamo

Fotografije hapšenja tri muškarca iz Hadžića zbog sumnje na povezanost s nestankom Danke (2) iz Srbije

Tri osobe iz okoline Hadžića uhapšene su zbog tvrdnji da imaju informacije o nestaloj djevojčici Danki Ilić i za...

Još vijesti za vas