Zajednička komisija za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH organizirala je danas u Sarajevu tematsku sjednicu povodom Međunarodnog dana nestalih, a radi rješavanja pitanja nestalih osoba kojih i dvadeset godina nakon rata ima oko 8.000 u BiH.
Ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac kazala je novinarima da organi vlasti u BiH definitivno moraju preuzeti odgovornost kad je u pitanju traženje nestalih osoba kao i za punu primjenu Zakona o nestalim osobama BiH.
Istakla je da to, prije svega, podrazumijeva punu suradnju mjerodavnih organa vlasti poput ministarstava unutarnjih poslova, pravosuđa, vlade koji su dužne pružiti potrebne informacije članovima porodica i instituciji za nestale osobe da bi pronašli nestale osobe.
– Od članova porodica nestalih danas smo čuli da predstavnici vlasti malo tome doprinose, da zapravo i nema suradnje kad je u pitanju dostavljanje tih informacije. Te porodice su zbog toga naročito ogorčene – kazala je.
Primijetila je i da se ne primjenjuju sve odredbe Zakona o nestalim osobama koje se odnose na prava porodica nestalih. To je, prije svega, pravo na naknadu koje je trebalo da bude osigurano formiranjem fonda za nestale osobe, ali on praktično nije osnovan.
Naglasila je i to da je istekao mandat svim upravljačkim strukturama Instituta za nestale osobe BiH, čiji rad također regulira Zakon o nestalim osobama, te dodala da nisu poduzete mjere za imenovanje novih osoba na te funkcije.
Ministrica Borovac kaže da je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH počelo kompletan nadzor nad primjenom tog zakona. Tako će se, kaže, dobiti kompletna slika o tome kako se vlasti BiH ponašaju kad je u pitanju izvršavanje obaveza iz tog zakona i kako nestale osobe realiziraju svoja prava.
– Bit će to prvi nadzor nad primjenom Zakona. Moramo ići ususret zahtjevima porodica nestalih osoba da bi oni osjetili da vlasti rade na realizaciji obaveza koje imaju i pozvati sve koji mogu pomoći u otkrivanju mjesta stradanja. Tako bismo smanjili bol i patnje članova porodica nestalih, a oni bi izvršili obaveze koje imaju prema tom zakonu – kaže ona.
Predsjedavajući Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH Milutin Mišić svjestan je da porodice nestalih nisu zadovoljne trenutnim stanjem te, s tim u vezi, ukazao na odgovornost države za proces traženja.
– Skretali smo pažnju u nekoliko navrata na to da nam se za nestanak mnogo osoba duguje institucionalni odgovor. Nadamo se da će država uložiti više novca, ali i doprinijeti unapređenju procesa traženja – kaže.
Po njegovim riječima, rad Instituta otežan je zbog toga što kompletna upravljačka struktura radi u tehničkom mandatu. To, kaže, bitno ograničava donošenje odluka
I Adrijana Hanušić-Bećirović iz NVO-a Trial ukazala je na činjenicu da Zakon o nestalim osobama BiH, iako usvojen 2004. godine, još nije implementiran u potpunosti. Podsjetila je na inicijativu koju su ranije uputile porodica nestalih da 30. august bude i službeno proglašen danom sjećanja na nestale te ukazala da je to ustvari najmanje što se može učiniti za te ljude.
U sukobima u BiH tokom devedesetih godina nestalo je gotovo 30.000 ljudi, više od 70 posto dosad je identificirano, a oko 8.000 osoba se još vode kao nestale.