BiH je u prvom polugodištu ove godine ostvarila skroman realni ekonomski rast obilježen postepenim povećanjem finalne potrošnje i investicija, te praćen snažnim povećanjem spoljnotrgovinskog deficita od 17,5 posto, navodi Direkcija za ekonomsko planiranje BiH.
Glavni faktori koji su doveli do ovakvih kretanja bili su promjenjiva dešavanja u okruženju, slaba hidrološka situacija u hidroelektranama, te majske poplave.
Relativno dobar početak ove godine sa ekonomskim rastom od 2,7 posto u prvom tromjesečju zamijenjen je neznatnim padom u drugom tromjesečju, konstatuje Direkcija u izvještaju o kretanju makroekonomskih pokazatelja.
Rast u prvom tromjesečju bio je prije svega nošen jačanjem izvozne, ali i domaće potražnje koja je nastala kao posljedica postepenog jačanja prilika u okruženju.
Jačanje izvozne potražnje dovelo je do značajnog rasta izvoza od 8,2 posto i prerađivačke industrije od 10,6 posto, dok je povećanje tekućih novčanih priliva stanovništva iz inostranstva od 1,5 posto podstaklo rast finalne potrošnje i uvoza za 7,6 posto.
Rast izvoza u prvom tromjesečju bi bio znatno veći da nije bilo nepovoljne hidrološke situacije koja je najviše dovela do pada proizvodnje električne energije za 13,3 posto, te pada vrijednosti izvoza od 27,5 posto.
U drugom tromjesečju ove godine došlo je do pada ekonomske aktivnosti u odnosu na prvo tromjesečje u Njemačkoj, Italiji i Hrvatskoj, dok je do skromnog rasta došlo u Austriji i Sloveniji.
To se odrazilo na bh izvoznu tražnju, a situaciju su dodatno pogoršale poplave u maju, čime su najviše bilo pogođeni izvoz, koji je pao za 4,7 posto, te prerađivačka industrija i investicije.
Finalna potrošnja i uvoz uglavnom su zadržali uzlazni trend iz prvog tromjesečja, što je, s obzirom na pad izvoza, dovelo do rasta vanjskotrgovinskog deficita u drugom tromjesečju od 29 posto.
Ovakav skok deficita, te usporen rast domaće tražnje, prije svega u oblasti investicija, u potpunosti su zaustavili ekonomski rast iz prvog tromjesečja.
Situacija u izvozu i industriji nije se znatno poboljšala ni u prva dva mjeseca trećeg tromjesečja, gdje je nešto značajniji napredak ostvaren samo u julu kada je robni izvoz rastao po stopi od 5,9 posto, a industrijska proizvodnja po stopi od četiri posto.