Saša Cvjetan, bivši pripadnik zloglasnih “Škorpiona“, koji su ubijali djecu i po Bosni i Hercegovini, bio je osuđen za najteži ratni zločin: ubistvo 14 albanskih civila – sedmero djece uzrasta od dvije do 15 godina i sedam žena, te teško ranjavanje još petero djece, od koje je najmlađe imalo šest godina u dvorištu porodice Gaši u Podujevu 28. marta 1999. godine. On je pušten na uslovnu slobodu odlukom beogradskog Višeg suda, po prijedlogu KPZ Sremska Mitrovica.
Cvjetan je pušten uz obrazloženje da je proces “resocijalizacije kod njega uspješno okončan”, odnosno da je “očekivano da će se Cvjetan na slobodi dobro vladati i da za vrijeme trajanja uslovnog otpusta neće izvršiti novo krivično djelo, piše Blic.
On je za ovaj zločin osuđen 2005. godine u Višem sudu u Beogradu na maksimalnu kaznu zatvora od 20 godina. Osuđeni su 2010. i drugi počinioci zločina – Dragan Borojević, Miodrag Šolaja i Dragan Medić, a 2011., nakon ponavljanja postupka, osuđen je i Željko Đukić.
Cvejtan se nije nikada pokajao za zločine. Čak je, kasnije, svedočeći na suđenjima svojim saborcima pokušavao da im da albi, a za sebe je tvrdio da je nepravedno osuđen.
Cvjetan je u dva zatvora, u Sremskoj Mitrovici i u Beogradu, proveo ukupno 16 godina i četiri mjeseca i ostalo mu je još tri godine i devet mjeseci. Na slobodu je pušten 22. marta 2018.
On se u Sremskoj Mitrovici od 2017. nalazio u poluotvorenom odeljenju, što je podrazumijevalo korištenje pogodnosti izlaska u grad jedanput u dva mjeseca, vikend-odsustvo svakog mjeseca u trajanju od tri dana, kao i odlazak na godišnji odmor.
Fond za humanitarno pravo, koji prati suđenja za ratne zločine u regionu, osudio je ovo neubičajeno puštanje ubice djece i žena, navodeći da se kazna na koju je Cvjetan osuđen obesmišljava, a patnje žrtava nipodaštavaju.
– Zahtijevamo da sudovi prilikom odlučivanja o zahtevu za uslovni otpust uzmu u obzir i način na koji je djelo izvršeno; izražavanje iskrenog kajanja za počinjen zločin, patnju žrtava, kao i posljedice sa kojima se preživjeli i dalje suočavaju – saopćio je FHP i upozorio da o ovim okolnostima u rješenju Višeg suda o uslovnom otpustu ubice djece i žena nije bilo pomena.
FHP upozorava i da se dodjeljivanjem privilegija osuđenicima za ratne zločine tokom boravka u zatvoru, institucije Srbije obesmišljavaju suđenja za ratne zločine i umanjuju težinu izrečenih kazni. Podjsećaju da je nakon pogibije Slobodana Medića 31. decembra 2013. u saobraćajnoj nesreći, javnost saznala da je on kao osuđenik na 20 godina zatvora, zbog ubistva šestorice Bošnjaka počinjenog u leto 1995. u Trnovu, u vrijeme nesreće tokom novogodišnjih praznika boravio na privremenoj slobodi. Tu privilegiju je imao i sada ulovno pušteni Saša Cvjetan.