Četvrtak, 28 ožujka, 2024

Borovac: Vrijeme je da i politički lideri počnu zajednički obilaziti stratišta svih naroda u BiH

Preporučeno

U okviru rješavanja pitanja kolektivnih centara u Bosni i Hercegovini sredinom maja u Maglaju počinje izgradnja objekta sa 15 stanova u kojim će biti osiguran smještaj za 28 osoba. Stanovi su namijenjeni za socijalno stanovanje trenutnih stanovnika kolektivnog centra u Maglaju, istakla je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Semiha Borovac, ministrica za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.

Kako je najavljeno, izgradnja će trajati deset mjeseci, a vrijednost objekta je oko 700.000 KM.

“To je zaista lijepa vijest za sve one koji već 20 godina i više čekaju da iz kolektivnih centara, iz krajnje neuslovnih prostora dobiju adekvatan smještaj, u okviru novih kolektivnih objekata stanovanja, zgrada koje će praktično prihvatiti ova lica. Mi znamo da još u Bosni i Hercegovini imamo 7.000 lica koja su u 151 kolektivnom centru i da je naš cilj kao države Bosne i Hercegovine da riješimo ta pitanja. Zbog toga postoje kreditna zaduženja kojima će se riješiti ovi problemi. Zgrada u Maglaju počinje sa izgradnjom 16. maja i ona će riješiti pitanje oko 28 porodica. Taj objekat praktično je zgrada u koju će se preseliti ljudi koji sada žive u kolektivnom centru u Maglaju i mislim da ćemo na taj način, tom gradnjom kojom će se obilježiti izgradnja novih zgrada za smještaj lica iz kolektivnih centara praktično otvoriti jedan cijeli niz gradnje zgrada u BiH”, istakla je Borovac.

Ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH navela je da nakon toga kreće gradnja u Doboju, pa potom kreće Modriča, a potom i dalje rješavanje kolektivnih centara.

“Nedavno smo pristupili izgradnji, odnosno preuređenja bolnice u Derventi i rekonstrukcija je već počela tako da nakon dugog čekanja možemo krenuti sa tim pozitivnim vijestima za ove kategorije najugroženijih lica u Bosni i Hercegovini da dolaze svjetliji dani”, poručila je Borovac.

Praktično, naglašava Borovac, rješavanje ovih pitanja oko kolektivnih centara bi trebalo da budu završeni do kraja 2018. godine.

“Međutim, predviđanja govore s obzirom na zaista jednu složenu situaciju koja zahtijeva i kreditni aranžman koji smo potpisali i sveobuhvatno rješavanja ovih pitanja. Dakle, ne samo da se riješi useljenje nego kako da i dalje lica koja će ući u te zgrade, kako ih sada zovemo, socijalnog stanovanja, da im obezbjedimo održivost u tim zgradama. Potrebno je da se te zgrade održavaju, plaća određena simbolična naknada i moramo da ta lica stavimo pod jednu novu socijalnu zaštitu kako bi oni mogli da ostvare ta prava, odnosno da na jedan ugodniji način tu žive. Oni moraju znati, mora im biti jasno ko će preuzeti te obaveze, dokle će u tome ići općine, koliko mogu druge institucije. Ali, uglavnom takve zgrade se moraju održavati. Ne smijemo pustiti samo da se usele, a da ljudi nemaju mogućnost tu da plate stanarinu”, ističe Borovac.

Ono što je također bitno, navodi ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH ove projekti, kao što to prati i Regionalni stambeni program zahtijevaju održivost tako da će se i rasformiranjem kolektivnih centara praktično gledati i uvesti ta obaveza i održivosti na novim mjestima preseljenja tih osoba.

Osim na rješavanju kolektivnih centara u Bosni i Hercegovini Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH radi na provedbi Regionalnog stambenog programa koji je u punom zamahu.

Upravo se čita:  Predstavnički dom Kongresa SAD usvojio zakon koji se tiče BiH, spominju “lošeg aktera”

“U ovoj godini mi predviđamo obnovu preko 900 objekata. U prošloj godini smo završili oko 150 stambenih objekata. U ovoj godini je značajna i ova kolektivna gradnja zgrada, 20 njih se gradi u Bosni i Hercegovini tako da praktično da će ova godina biti udarna godina kada je Regionalni stambeni program u pitanju. Zadovoljni smo da smo na neki način već postigli one rezultate koje imaju i kolege u regionu i da možemo sada zajedno pričati o održivosti, jer i Srbija i Hrvatska i Crna Gora sada se bore za jedan dodatni program. On praktično znači ne samo krov nad glavom nego i održivost, zaposlenje, potrebna sredstva za samozapošljavanje, potrebnu jedna podršku donatora u tome. Ono što možemo da kažemo je da su donatori spremni da nakon obilaska izgrađenih stambenih objekata pomognu i da prošire ovaj Regionalni stambeni program i novim segmentima, a to je održivost”, ističe Borovac.

U Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH, navodi Borovac, već rade na kategorizaciji tih potreba i jednostavno vidi se da je potrebno od infrastrukture do zaposlenja. Znači, naglašava Borovac, od onog osnovnog, a to je elektrifikacija, vodovod, kanalizacija, priključenja na svu tu infrastrukturu, a isto tako potreba za infrastrukturom u smislu izgradnje i obnove škola, vrtića, mjesta gdje se povratnici vraćaju, a nemaju svu takvu potrebnu infrastrukturu.

“Mi jednostavno nakon obnove kuća moramo stvoriti i uslove za održiv povratak. Zaposlenje je među prvim prioritetima tako da povratnici se sada anketiraju, oko njihovih potreba. Mi smo bili u prilici da na nedavno održanom Regionalnom forumu prezentiramo i potrebe BiH. Ono što smo na osnovu prvih, preliminarnih rezultata anketa uradili jeste da ćemo mi izaći sa zahtjevom oko 3,5 miliona KM potrebnih za do sada izgrađene stambene objekte, za njihovu održivost u tom iznosu. Cilj nam je da iskoristimo sva sredstva donatora i vratimo u prijeratne domove, 5.400 stambenih objekata i oko 14.000 osoba u Bosni i Hercegovini”, ističe Borovac.

Ono što je veoma važno dalje kada je u pitanju odnos prema povratnicima, kaže ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH, jeste sređivanje evidencija i utvrđivanje stvarnih potreba i stvarnog realnog stanja tih osoba u BiH u pogledu njihovog statusa.

“To se odnosi da li oni još uvijek uživaju status raseljene osobe, povratnika. Moramo znači da na neki način svi zajedno u BiH se potrudimo da ove evidencije svedemo na one koje će biti realan broj povratnika i raseljenih lica u BiH. Već dugo držimo tu cifru 98.000 interno raseljenih lica, ali mislim da nakon svih ovih projekata i uspostave novih evidencija zajedno sa UNHCR-om moći ćemo da kažemo koji je to broj ljudi još ostao koji nije uspio da u Bosni i Hercegovini riješi svoje stambeno pitanje, a koji su prije rata imali ili nisu imali mogućnost da to urade”, naglašava Borovac.

Ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH kaže da je zajednička posjeta vjerskih lidera, Islamske zajednice u BiH, Srpske pravoslavne crkve, Katoličke crkve i Jevrejske zajednice BiH, stratištima svih naroda u Bosni i Hercegovini, od Kazana, Korićanskih stijena, Križančevog sela i logora Kruščica bio od iznimnog značaja.

“To je zaista, i to sam naglasila bio istorijski dan za Bosnu i Hercegovinu jer priznavanje, osuda i sjećanje na žrtve koje su stradale u ratu jeste nešto što je osnov za buduće generacije u Bosni i Hercegovini i uopšte oporavak Bosne i Hercegovine od takvih stvari. Ratovi i sukobi u BiH su zaista pokazali svu jednu besmislenost i stradanje koje ničemu ne vodi i ovaj obilazak stratišta jeste i svojevrstan istorijski čas bio sa jednom velikom porukom da se nikada i nikome tako nešto ne dogodi. Mislim da su učesnici u ovoj svojevrsnoj misiji humanosti i vjerski lideri pokazali jednu spremnost da pokažu da su žrtve jednake, da svi na isti način treba da gledamo na žrtve u BiH. To je jedno priznanje vjerskih lidera kojim pokazuje kakav je odnos njihov prema žrtvama, kakav je odnos između njih samih, da su na takav način to uradili i da je Međureligijsko vijeće BiH uspjelo da pokaže ono što oni i kako razmišljaju i gledaju i na prošlost, ali i na budućnost Bosne i Hercegovine”, stava je Borovac.

Upravo se čita:  Nikšić: Kad su mi kćerka i zet rekli da idu u Njemačku, kad mi se zgrada nije srušila na glavu

Kaže kako je zaista bila sretna što je učestvovala u tome, odnosno što je imala priliku da sa vjerskim liderima obiđe četiri stratišta naroda u Bosni i Hercegovini.

“Mislim da je vrijeme da i politički lideri takve stvari počnu da primjenjuju, jer u ovoj BiH potrebno je mnogo više razgovora, mnogo više tolerancije, mnogo više kritičkog preispitivanja vlastitih ubjeđenja i principa da bi smo postigli povjerenje i mir jedni sa drugima. Tako da ovakve aktivnosti treba stvarno pretočiti u djela i od političkih lidera. Mislim da je to za budućnost Bosne i Hercegovine i bosanskohercegovačke građane nešto što je prioritetno, da vide da se tako radi u BiH kako bi vratili i stekli povjerenje u svoje političke lidere”, poručila je Borovac.

Veoma značajna aktivnost Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH je i što je kao predlagač na Vijeću ministara Bosne i Hercegovine donesena Politika saradnje sa iseljeništvom.

“Kako se reklo na posljednjoj konferenciji Biznis foruma koji je organizovao Svjetski savez dijaspore, uz učešće Agencije za strane investicije (FIPA) i agencije koje pomažu razvoj biznisa, te Centralne banke BiH da je naša dijaspora zlatni rudnik. Ali, ja nekako ne želim da mi govorimo o ovoj Politici saradnje sa iseljeništvom s aspekta kako mi želimo da novac koji je dijaspora vrijedno radeći, žrtvujući se u inostranstvu, uloži u BiH i da je samo radi toga donesena Politika saradnje sa iseljeništvom. Politika saradnje sa iseljeništvom ima jedan mnogo širi značaja, jer pokazuje jedan sveukupan odnos države BiH prema iseljeništvu i to na način da želi da institucionalizira svu saradnju sa iseljeništvom i na kulturnom, obrazovnom, naučnom planu… Naravno da je i ulaganje u razvoj Bosne i Hercegovine, taj ekonomski aspekat također uzet kao jedan značajan odnos, odnosno kriterij u pogledu saradnje sa iseljeništvom”, navodi Borovac.

Ali, svi su i ovi drugi segmenti, ističe ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH, jako važni, jer ono što je od njih, ističe, dijaspora tražila već dugi niz godina to su dopunsko obrazovanje u zemljama prijema, učenje maternjih jezika, zatim su tražili da se postignu sporazumi o dvojim državljanstvima, pojednostavi učešće na izborima u BiH.

“Sve su to neka pitanja kojima smo mi slabo posvećivali pažnju u BiH jer nismo dovoljno finansijski odgovorili na te njihove zahtjeve. Sada je ovo put da potencijale koji su oni razvili u zemljama prijema, dakle postali su obrazovani ljudi, zaposleni, imaju značajne poslovne kontakte, mnogi od njih su ušli u politiku, političku sferu zemalja prijema, mogi su se kandidovali i u parlamente, imamo i nekoliko gradonačelnika iskoristimo na najbolji način. Mi sve te njihove potencijale treba da stavimo u u funkciju BiH, jer mnogi su ostali na fakultetima, došli do visokih znanja, uticajni su na naučnom i istraživačkom planu. Svi oni su zaista spremni pomoći i te potencijale moramo iskoristiti na najbolji mogući način”, kaže Borovac.

Upravo se čita:  Čović nezadovoljan Schmidtovim tehničkim izmjena Izbornog zakona: OHR da preispita ovu nepotrebnu i neprihvatljivu odluku

Puno toga će, naglašava ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac, biti unaprijeđeno zahvaljujući donošenju dokumenta – Politika saradnje sa iseljeništvom.

“Tako da i one pojedinačne saradnje koje su se odvijale kao što je to bila sfera naučnih skupova dijaspore sada je pretočeno u ovaj dokument i svi drugi skupovi koji su se na tom planu pojedinačno ispoljavali. Sada će oni naći jedan opšti pristup kroz ovu politiku i nama je cilj da i mi sa svoje strane odgovorimo kvalitetno na potrebe dijaspore i ali i naše potrebe. Tako ćemo razvijati naše kapacitete, prije svega ljudske potencijale koji će biti sposobni da komuniciraju na svakodnevnoj osnovi. Više to neće biti, odnosno zavisiti, ta saradnja od toga da li je neko raspoložen ili samoinicijativno poduzimane neke korake saradnje sa iseljeništvom nego sada su institucije te koje odgovaraju za tu saradnju. I personalno će se znati osobe odgovorne za saradnju i institucije odgovorne za saradnju. To je nešto što ohrabruje, što je naša dijaspora prepoznala kao značajan vid poboljšanja te institucionalne saradnje. Mi na tom planu želimo da pokažemo obostrano razumijevanje kako bi to bilo i u interesu naših građana u iseljeništvu, a i BiH posebno kada je iskorištavanje svih ovih kapaciteta o kojima govorimo riječ”, navodi Borovac.

Mi smo, kaže Borovac, svjesni bili činjenica da dijaspora, kada su ulazili u izradu dokumenta Politika saradnje sa iseljeništvom, mnogo doprinosi BiH.

“Dijaspora praktično ulaže u BiH na godišnjem nivou u pogledu posebnih, pojedinačnih uplata oko 3,5 milijarde KM što je negdje preko 10 posto bruto društvenog proizvoda. Sama ta činjenica dovoljno je bila obavezujuća za državu Bosnu i Hercegovinu da tu saradnju institucionalizira i da tu saradnju iskoristi na najbolji način”, rekla je Borovac.

Jedna od mjera, kada je riječ o saradnji navela je Borovac, je i ona u pogledu dostava sredstava. Predviđeno je, kaže, kao primjer da će uplate biti rasterećene taksi koje su bile jako visoke. To su, navodi Borovac prijedlozi Centralne banke BiH, kao i da postoji mogućnost da se za štednju iseljeništva da veća kamatna stopa u odnosu na druge kako bi se mogao novac koji oni dostave u banke mogao se više i na kvalitetniji način koristiti.

“I naravno, ovi razvojni planovi, investicioni planovi koji su planirani bit će dostupni i na stranicama ministarstva, agencija i institucija u okviru lokalnih zajednica. Sve će to usmjeriti ulaganja dijaspore u konkretne projekte”, poručila je u intervjuu za Anadolu Agency Semiha Borovac, ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Zanima li vas ovo?

Komentariši

Izdvajamo

Izdvajamo

Ministrica Pozder posjetila Arcelor Mittal

Federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder razgovarala je u Zenici sa direktorom Arcelor Mittala Nikhil Mehtom i drugim...

Još vijesti za vas