Države Zapadnog Balkana nemaju alternativu Evropskoj uniji, istakao je u ekskluzivnom intervjuu za Anadolu Agency (AA) Borut Pahor, predsjednik Republike Slovenije. “Dakle, nije moja stvar da odlučujem oko toga, ali ako ste me upitali za mišljenje, mislim da ne.
Tako i razumijem i političku volju svih država i naroda. Da vide u uključivanju u europski prostor svoju privrednu i političku perspektivu”, kazao je predsjednik Pahor.
Što se NATO-a tiče, naglasio je Pahor, “postoji neka zadrška u Beogradu, čini mi se, i neke zadrške u BiH”.
“Čini se da je Crna Gora, bez obzira na neke polemike kod kuće i nejak konsenzus stanovnika, u očekivanju poziva za članstvo u NATO savezu. Ovom prilikom bih spomenuo državu koju nismo dotaknuli, to je Makedonija. Spominjem je zato jer mi se čini da je niko ne spominje u posljednje vrijeme. Moram reći, kao prijatelj Makedonije, djelimično njihovom krivicom, mislim da su propustili jedan trenutak kada bi moglo doći do nekog kompromisa što se tiče imena. Tada bi i svi ostali problemi bili lakše rješivi. Onda bi Makedonija nastavila put u EU i NATO, brže od trenutnog stanja u kojem je zastala. Čini se da, za razliku od drugih država, u ovom momentu je bez napretka i u zastoju Makedonija. Mislim i upozoravam svoje kolege u EU i NATO-u da obrate pažnju na to da je došlo do jednog statusa quo u Makedoniji, a to nije dobro nikome. Ni za susjedne države, ni za Makedonce i druge narode koji žive u Makedoniji”, ocijenio je Pahor.
– Evropska perspektiva BiH –
Početkom ove sedmice Sloveniju je posjetilo tročlano Predsjedništvo BiH. Prema riječima slovenskog predsjednika Boruta Pahora, razgovaralo se o koracima koje BiH pravi u posljednje vrijeme, kako bi ispunila očekivanja EU i omogućila si zalet u europskoj perspektivi, kao i o zajedničkoj izjavi političkih lidera o bh. opredijeljenosti za Evropsku uniju, koju je podržalo i Predsjedništvo BiH.
“Ta deklaracija (izjava) je korisna, ali nije dovoljna. Slovenija ili neformalni Brdo proces su pripomogli u tome da proces krene brže. Mi smo koliko-toliko učinili, ali to mora biti želja same BiH. Svi koji smo u tom procesu, spremni smo sarađivati i pomagati kako bi bio taj proces transformacije ili harmonizacije BiH s EU bio uspješniji. Važi jednako za približivanje NATO-u, i za druge države u regiji. Ukratko, Slovenija je, kao što znate, država koja se posljednjih godina (zato jer je postala članica: EU, NATO-a, Eurozone, sada se gospodarski rehabilituje) počela intenzivnije baviti pitanjima Zapadnog Balkana. Ne zbog nekog pokroviteljskog odnosa. Mi imamo neka iskustva, imamo i vlastita iskustva s ulaskom u EU i NATO, s tegobama i prilikama, poznajemo taj prostor i čini nam se da je pravilno da pomažemo našim prijateljima, ako to žele, da bi i oni uspjeli”, ocijenio je Pahor.
Kako je kazao, mir i sigurnost Zapadnog Balkana važni su za cijeli europski prostor. Slovenski predsjednik obećava da će Slovenija nastaviti pomagati BiH, ali i svim državama Zapadnog Balkana u procesu ka EU.
“Mislim, iz vlastog iskustva: ja sam bio u vrijeme približavanja i ulaska predsjednik parlamenta, onda predsjednik vlade. Moje iskustvo u tom procesu je da su reforme koje radi država najprije u njenu korist (ne zbog Brisela), to je prva stvar. Druga stvar je da su reforme teške, da su nepopularne, ali ih je potrebno izvoditi, inače, nećete moći harmonizirati vašu politiku, ekonomiju, socijalu s onom u EU. Zato bi ulazak u EU, bez te harmonizacije, jako štetio vašim interesima. Dakle, u vašem interesu je, s vidika nacionalnog i s vidika vašeg europskog interesa, da se što bolje harmonizujete s ostalim državama u EU”, smatra Pahor.
– Potrebna je uspostava funkcionalne BiH –
Bosnu i Hercegovinu je potrebno organizirati kao funkcionalnu državu, a za to su, navodi predsjednik Pahor, potrebne reforme u BiH, uključujući i ustavne.
“Ja mislim, ali nikako da bih želio zalaziti u bilo kakve domaće stvari BiH, da države koje su manje komplikovane od BiH teže većoj funkcionalnosti. Zato se povezuju u EU i prenose dio suverenosti na zajedničke organe. U tom smislu mi se čini kako je evidentno da ustavne promjene u BiH nisu potrebne samo zbog uvažavanja prava ‘za sve jednako’, nego pogotovo zbog veće funkcionalnosti države. Komplikovana država poput BiH jako teško izvodi potrebne procese svoje modernizacije. To je najprije stvar ljudi u BiH i njihovog političkog vodstva”, zaključio je predsjednik Slovenije.
On je naglasio da je međunarodna zajednica učestvovala u pripremi i provođenju Dajtonskog mirovnog sporazuma za BiH te da je “sada na neki način odgovorna da BiH ide naprijed”.
“Ne može sada međunarodna zajednica reći: BiH se nas ne tiče. Zato Slovenija pozdravlja njemačko-britansku inicijativu i odziv Brisela, nadamo se da će sada u BiH doći do, to sam rekao svojim prijateljima, članovima Predsjedništva, oblikovanja vlade, ustvari do neke strategije reformi, ne samo ustavnih nego i reformi na području: ekonomije, socijale i drugih. Te reforme će BiH približiti EU. To će biti jako teška zadaća. Slovenija je tu sa svojim dobrim i lošim iskustvima, da ih BiH ne bi ponavljala. Slovenija je apsolutno spremna dati sve svoje eksperte”, istakao je Pahor.
Interesiralo nas je da li predsjednik Borut Pahor cijeni da je efikasan mehanizam koordinacije u BiH jedan od ključnih segmenata za napredak države na putu ka EU.
“Da, da. Pogledajte – Slovenija je jednonacionalna država, takoreći. Tu žive s nama državljani Slovenije: bosanskog, hrvatskog, srpskog porijekla, žive i italijanska i mađarska nacionalna manjina… Država u kojoj je jedna religija istupajuća, ali imamo i protestante, muslimane, imamo pravoslavnu crkvu, mala država, ali je bila jedinstvena u osamosvajanju. Slovenija je imala potrebu da u procesu približavanja EU, na nivou šefova političkih stranaka, onih u vladi i onih u opoziciji, oblikuje koordinacijski odbor. Mi smo imali poseban koordinacijski odbor, kojeg je vodio predsjednik vlade, za usklađivanje onih promjena koje su bile ključne za približavanje EU. Ne znam, da li može to iskustvo koristiti BiH”, kazao je Pahor.
– Važnost dijaloga Srbija – Kosovo –
Drugo važno iskustvo Slovenije je to, kako je kazao Pahor, da su vlada i parlament prioritetno tretirali zakone koji su bili u paketu tzv. evropskih harmonizacijskih aktivnosti. Dakle, kazao je Pahor, postojala je koordinacija s Europom i dogovor te koordinacije, bez obzira na opoziciju i vladajuću koaliciju, parlamentu daje prednost u tretiranju zakona koji se tiču približavanja EU.
“Te dvije aktivnosti bi mi se činile praktične i jako korisne i u primjeru BiH. Naravno, samo kao savjet. BiH će znati sama presuditi šta je korisno. Ovo je slovenačko iskustvo”, istakao je Pahor.
Predsjednik Slovenije iznimno važnim za stabilnost na Zapadnom Balkanu smatra i odnose Srbije i Kosova. Naglasio je da je još u vrijeme kada su bili predsjednici – na Kosovu Hashim Thaci i predsjednik Srbije Boris Tadić – s njima imao jako dobre odnose kao predsjenik vlade Slovenije.
“Bili smo jako blizu tome da dođe do susreta na kojem bi se taj status quo nekako otopio s početkom razgovora. Ali, slovenačka želja, pomoć i, na neki način inspiracija, slijedila je i nakon zamjene na vrhu srbijanske politike. Predsjednik Tomislav Nikolić je uradio hrabre korake, predsjednik vlade (Kosova) Thaci se odazvao tome. Došlo je do dijaloga, Slovenija je sve vrijeme to odobravala. I u tom kontekstu je proces bio jako bitan: najprije su se u tom okviru našli visoki predstavnici obje države. Uspješno su zaključili prvi krug razgovora u Bruxellesu”, istakao je Pahor.
Naveo je da je to rezultiralo nastavakom pregovora Srbije s Bruxellesom i neku perspektivu za samo Kosovo.
“Čini mi se da je to jedini pravi put – dijalog, pronalazak kompromisnih rješenja koja će izdržati dalja iskušenja vremen. Veseo sam, da je moguće na prostoru Zapadnog Balkana pokazati takav napredak u odnosima Beograda i Prištine. Ne bez problema, koji ostaju, ali bez problema u bilateralnim odnosima skoro da nema država i naroda”, smatra Pahor.
– Što prije riješiti otvorena pitanja granica na Balkanu –
Zanimalo nas je koliko je važno da države Zapadnog Balkana što prije riješe jedno od otvorenih pitanja – granice.
“Mnogo. Pogledajte, Slovenija je 18 godina zajedno sa Hrvatskom zanemarivala, na određeni način, pitanja rješavanja granica. Pogotovo na moru, i određivanja granice na kopnu. Kada je došlo do finalnih pregovora Hrvatske o ulasku u NATO, a pogotovo oko ulaska u EU, pokazalo se da bi to pitanje moglo do kraja zatrovati odnose Ljubljane i Zagreba, otrovati odnose među ljudima obje države, odnose između dva naroda koji nikada nisu bili u ratu. Incidenti su mogli dovesti do sigurnosnih rizika. Tada je bilo potrebno skupiti mnogo hrabrosti i razuma na obje strane, kako bi Slovenci i Hrvati došli do arbitražnog sporazuma. Moja molba, moj savjet, prijedlog Slovenije u okviru Brdo procesa je: dajmo zajedno riješavati sva otvorena pitanja dovoljno rano prije nego što ona postanu politički tako osjetljiva, da bi bila iz prestižnih i drugih razloga, teže rješiva pred samim krajem europskih pregovora”, apelirao je Pahor.
Kad postoje otvorena pitanja, među državama se, cijeni slovenski predsjednik, pojave, “ove ili one političke sile, koje iskorištavaju te neriješena pitanja za raspirivanje mržnje i netrpeljivosti prema drugom narodu”.
“Ta pitanja nije moguće riješiti preko noći, treba se truditi svaki dan da jednom što prije dođemo do uređenja granica. Bez toga je teško očekivati da će naklonjenost za euroatlanske integracije biti veća. Do uređenja privrednih odnosa, do normalizacije čisto diplomatskih odnosa, vi znate da postoje države koje se ne priznaju međusobno. To je situacija koja je, zapravo, neizdrživa. Imate na malom dijelu Europe države koje se diplomatski ne priznaju, koje nemaju riješeno pitanje granica, gdje je tolerancija dosta puta mnogo niža nego što bi željeli. Slovenija je tu apsolutno voljna dati svoj udio. Slovenija se osjeća, na neki način, kao članica EU i NATO-a, saodgovorna da pomogne tamo gdje može pomoći međunarodnoj zajednici za mir. Da bi se stvari pomjerale naprijed. Tako vidi, kao jedan od inicijatora Brdo procesa, njegovu funkciju u budućnosti”, stav je Pahora.
Slovenski predsjednik je u razgovoru za Anadolu Agency istakao kako su mjerila za širenje EU postala strožija: zahtijeva je danas više za države koje pregovaraju.
“Za nas je recimo bilo manje, ili za države koje su ulazile u EU. To više važi za Schengenki prostor. Kada bude Hrvatska, ona to radi savjesno i iskreno, ispunila uslove da možemo, ne samo Slovenci nego svi Europejci misliti da je sposobna sama i zajedno s nama štititi vanjske granice EU, vjerovatno će uspjeti u pregovorima za širenje schengenskog prostora. Ali, moramo svi znati da je zbog sigurnosti i drugih razloga, danas više zahtjeva za širenje schengenskog prostora, nego što ih je bilo prije. To Hrvatska ne smije doživjeti kao nešto što bi za nju bilo posebno, jer je to Hrvatska. Nego zato jer se sada širi Schengen kada je Hrvatska u procesu širenja, jer su sigurnosne i druge mjere takve kao što jesu”, naglasio je Pahor u odgovoru na pitanje da li će Slovenija podržati ulazak Hrvatske u Schengen.
Slovenski predsjednik govorio je i o azilantima, ljudima koji, kako kaže odlaze “trbuhom za kruhom“ s Kosova ili iz neke druge države.
“Najprije, želja svih tih reformi: ulaska u EU i NATO je da ljudi ostanu uglavnom kod kuće, jer bi kod kuće imali perspektivu. Da ne bi bilo te azilantske problematike. Ekonomska migracija će postojati uvijek. Migracija unutar EU postoji, zato se i granice brišu. Ali bi bilo veoma važno da azilanata bude manje. Oni postoje, kao što vidimo. Tu je potrebno pokazati solidarnost u veikoj mjeri. Europska politika je, vidite, zbog nemira u sjevernom dijelu Afrike, na Bliskom istoku i na kraju u Ukrajini, na neki način ponovo suočena s promlematikom migracijskih tokova. Nije pravilno i nije pošteno da to padne na ramena samo jedne države i vidite da se ta politika redefinira. Slovenija će biti sastavni dio tog procesa”, stav je predsjednika Pahora.
– Slovenska podrška turskom članstvu u EU-
Predsjednik Republike Slovenije odgovarao je na pitanja Anadolu Agencyneposredno prije posjete Sloveniji predsjednika Republike Turske Recepa Tayyipa Erdogana, koji u tu zemlju dolazi u ponedjeljak, 30. marta. U Erdoganovoj pratnji će biti i veliki broj turskih zvaničnika, kao i velika grupa turskih privrednika.
Zanimao nas je, prije svega, stav Republike Slovenije spram članstva Turske u Europskoj uniji.
“Slovenija podržava članstvo Turske u Europskoj uniji. Zadovoljni smo da je, nakon decenije odlaganja, konačno otvoreno prvo poglavlje. To je znak da cijela EU, bar generalno, teži da pregovori budu uspješno zaključeni. Slovenija podržava članstvo Turske u EU. S obzirom na dosadašnju slabu dinamiku, od želje Turske da to postane, pa do početka prvih pregovora, čini mi se da će to trajati duže vremena od onoga koliko žele obje strane. Otvoreno da kažem, možda bi trebalo ubuduće razmisliti o tome, ako se pokaže da imaju neke države u EU jako podijeljeno mišljenje o pristupu neke od država, recimo Ukrajine, Turske ili neke druge države, možda bi trebalo razmišljati o posebnom statusu. O tome se do sada nije željelo i nije razmišljalo. Možda budućnost donosi priliku, naravno, ako postoji interes kod obje strane”, istakao je Pahor.
To znači, naveo je slovenski predsjednik, i na strani EU i države koja želi imati tješnje odnose s EU. Samo pod tim uslovom, istakao je, Slovenija bi s ambicijom gledala na mogućnost takvih pregovora u slučajevima gdje možda postoje neki pregovori za koje čini da se nikada neće završiti.
“Slovenija podržava nastojanja Turske za članstvom u EU, ako bi se pokazalo, zbog interesa obje strane, da bi bilo možda zbog vremena, kao i zbog različitih razloga, korisno razmišljati o nekom sui generis statusu, onda bi, to je moje lično mišljenje, Slovenija razmišljala u tom smjeru”, kazao je Pahor.
Interesirao nas je stav slovenskog predsjednika o tome kakvu ulogu, odnosno doprinos, Turska može dati za mir na Balkanu.
“S formalnog stajališta, za takvo nešto članstvo u EU nije potrebno. Za mene, kao prijatelja Turske, za Sloveniju, kao stratešku saveznicu, i Tursku, kao stratešku saveznicu Slovenije, bitno je da Turska kao velika regionalna sila i najuticajnija muslimanska država, ima aspiraciju za harmonizacijom privrednih, socijalnih i drugih politika zajedno s evropskim. U tom smislu je dobrodošla već sada kada se dogovara o statusu u EU. Za zajednička nastojanja – mir, sigurnost, rekoncilijaciju na Zapadnom Balkanu, ja sam s predsjednikom Erdoganom već razgovarao kada je bio u ulozi predsjednika turske vlade, o mogućem sudjelovanju Turske u Brdo procesu. Turska je izrazila želju da bi bila u primjerno vrijeme pozvana u taj dijalog. Ja mislim da bi bilo za regiju dobro kada bi učestvovala”, ocijenio je Pahor.
– Jačanje odnosa Slovenije i Turske –
Prvi čovjek Republike Slovenije iznimno je zadovoljan odnosima između te države i Turske.
“Politički odnosi su primjerni, odlični. Mi imamo potpisano strateško partnerstvo, što za Sloveniju nije jako široka praksa. Imamo dobru privrednu saradnju. Obje države su ubijeđene da može biti još bolje. Predsjednik Erdogan dolazi s jakom privrednom delegacijom u Sloveniju. Mislim, tako jakom kakve u Sloveniji do sada nije bilo. Mogućnosti za zajedničku saradnju na trećim tržištima je mnogo. Pogledajte, za mene kao predsjednika i Sloveniju kao državu, važno je da imamo s Turskom prijateljske odnose. Da su to odnosi koji su vrijedni povjerenja. Naravno, imamo i različite poglede oko nekih domaćih ili međunarodnih pitanja. Ali, to ne ometa i ne smije ometati jake, iskrene želje obje države, oba naroda, da se trude da ti odnosi budu što jači: politički, privredni, kulturni, međureligijski… U svim pogledima želim da Slovenija razumije Tursku kao prijateljsku i obratno”, zaključio je predsjednik Pahor.
Naglasio je kako će i do sada dobri odnosi Republike Slovenije i Republike Turske u narednom periodu biti još više unaprijeđeni.
“S predsjednikom Erdoganom dolaze četiri ministra. Nije slučajnost da će biti, pogotovo u pregovorima s predsjednikom vlade, riječi o sljedećim koracima za produbljivanje privredne saradnje. Približno poznajem želje Turske i naše strane za otvaranje prilika u vezi s tim. Ubijeđen sam da će zbog potpisivanja sporazuma, četiri sporazuma će biti u to vrijeme potpisana, gospodarska komponenta biti još jača. Reći ću da je uslužna i robna razmjena malo zastala zbog krize u Sloveniji, jer dok je Turska bilježila visok privredni rast, Slovenija je bila u recesiji. Sada se Slovenija oporavlja i u tom smislu nadamo se da ćemo aktivnije učestvovati s investicijama u turskom poslovnom prostoru. Turska je već prisutna u Sloveniji”, zaključio je Pahor u razgovoru za Anadolu Agency.