Serge Brammertz, tužilac Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Mehanizma za međunarodne krivične sudove, poručio je da “završetak mandata Međunarodnog suda ne znači i kraj ostvarivanja pravde za ratne zločine, već početak sljedećeg poglavlja”, prenose agencije.
U okviru priprema za formalno zatvaranje Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) krajem decembra, juče je održan prigodni skup u Starateljskom savjetu u sjedištu Ujedinjenih nacija (UN) u New Yorku na kojem je poručeno da je UN omogućio osnivanje jedinstvene institucije, koja je bila od ključnog značaja za razvoj savremenog međunarodnog krivičnog pravosuđa.
Ovaj prigodni skup o MKSJ-u pod nazivom “Osvrt na 24 godine borbe protiv nekažnjivosti kroz međunarodne sudove i međunarodne krivične sudove” zajednički su organizovale stalne misije Italije, Nizozemske i Urugvaja. Sva tri čelna čovjeka Međunarodnog suda prisustvovali su skupu.
Nakon pozdravnog govora Sebastiana Cardija, stalnog predstavnika Italije pri Ujedinjenim nacijama, Miguel de Serpa Soares, podsekretar Ujedinjenih nacija za pravne poslove i pravni zastupnik Ujedinjenih nacija, održao je uvodno izlaganje u kojem se osvrnuo na ulogu Službe Ujedinjenih nacija za pravne poslove u osnivanju Međunarodnog suda i njenu vezu s drugim mehanizmima za pozivanje na odgovornost koji sada postoje, kao i na izvučene pouke iz iskustva MKSJ-a.
Naglasio je da je “saradnja između različitih organa Ujedinjenih nacija bila od presudnog značaja za osnivanje i funkcionisanje Međunarodnog suda” i prisjetio se “kako je savršeno koordinisana saradnja između glavnih organa Ujedinjenih nacija omogućila osnivanje jedne jedinstvene institucije, koja je bila od ključnog značaja za razvoj savremenog međunarodnog krivičnog pravosuđa”.
U panel-diskusiji koja je uslijedila sa trojicom čelnih ljudi Međunarodnog suda, moderator je bio Stephen Mathias, pomoćnik generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za pravne poslove, koji se prisjetio početaka MKSJ-a i podijelio neka od svojih ličnih sje ćanja iz tog vremena.
Osvrćući se na posljednje mjesece i sedmice postojanja Međunarodnog suda i na istorijat Statuta Međunarodnog suda, predsjednik MKSJ-a, Carmel Agius izjavio je “da uspjeh jedne institucije nikada ne zavisi samo od njenog osnivačkog dokumenta i mandata.
“U stvarnosti, on zavisi od rada ljudi koji toj instituciji udišu život, svrhu i smisao, ljudi kojima je povjereno da izvrše njenu misiju. Kako bismo bili u stanju da se suočimo s ključnim izazovima koje sam upravo opisao i da iznađemo izvodljiva rješenja, morali smo se oslanjati na izvanredno osoblje, sudije i čelne ljude Međunarodnog suda, kojima od srca zahvaljujem i izražavam duboko poštovanje na njihovoj privrženosti i posvećenosti”, rekao je Agius.
Serge Brammertz, tužilac MKSJ-a i Mehanizma za međunarodne krivične sudove, naglasio je da “završetak mandata Međunarodnog suda ne znači i kraj ostvarivanja pravde za ratne zločine, već početak sljedećeg poglavlja”.
“Dodatno pozivanje na odgovornost za ratne zločine sada u potpunosti zavisi od nacionalnih pravosudnih sistema na području bivše Jugoslavije. Na hiljade predmeta tek treba procesuirati, pogotovo brojne kompleksne predmete protiv osumnjičenih visokog i srednjeg nivoa u svakoj od zemalja. Tako da, na kraju, vjerujem da naslijeđe MKSJ-a ne treba mjeriti samo našim postignućima, već i time da li države na području bivše Jugoslavije grade vladavinu prava i pokazuju da mogu obezbijediti smislenu pravdu za žrtve teških zločina počinjenih za vrijeme sukoba”, dodao je Brammertz.
Kao posljednji govornik na panelu, sekretar MKSJ-a, John Hocking istakao je da je, po njegovom mišljenju, “MKSJ ostvario uspjeh. Postigao je ono zbog čega je osnovan: krivično je gonio, uz poštovanje zakonitog pravnog postupka, one koji snose najve ću odgovornost za užasne zločine koji su šokirali Balkan i svijet. Međutim, MKSJ je postigao i mnogo više od toga. MKSJ je pravdu učinio mogućom. A omogućavajući njeno ostvarivanje, čak i kada je to izgledalo nemogu će, učvrstio je nepovratno očekivanje da se pravda ostvari. MSKJ je stvorio svijet u kojem svi mi zahtjevamo i očekujemo pravdu. Nakon MKSJ‑a, ostvarivanje pravde za najteže zločine čovječanstva više nije pitanje ‘ako’, već je pitanje ‘kada’ i ‘kako’.”
Nakon panel-diskusije Elbio Rosselli, predsjedavajući neformalne radne grupe Savjeta bezbjednosti za međunarodne krivične sudove, održao je govor o nasljeđu MKSJ-a za buduće generacije. Nakon toga, moderator je pozvao prisutne da postavljaju pitanja i daju svoje komentare. Evropska unija i Sjedinjene Američke Države su iskoristili ovu priliku da izraze podršku radu koji je obavio Međunarodni sud. Završno izlaganje je iznio Karel van Oosterom, stalni predstavnik Nizozemske pri Ujedinjenim nacijama.
Prigodni skup o MKSJ-u jedan je od preostalih skupova o naslijeđu, dok će druga dva biti održana u Haagu – akademski Simpozijum 18. decembra ove godine, i formalna Ceremonija zatvaranja Međunarodnog suda 21. decembra. To će biti posljednja dva u nizu skupova o naslijeđu i završnih skupova Dijalozi o naslijeđu MKSJ, koji imaju za cilj da obezbijede da se doprinos Međunarodnog suda pozivanju na odgovornost za međunarodne zločine nastavi i nakon što se njegova vrata zatvore.