Predstojeći NATO-ov samit u Walesu (Velika Britanija), čije je održavanje planirano za 4. i 5. septembra, ponovno “budi” očekivanja zemalja-aspirantica za članstvo u Alijansi. Bosnu i Hercegovinu od prijema u Akcijski plan za članstvo (Membership Action Plan – MAP) u NATO-u i dalje dijeli samo jedan korak, odnosno ispunjavanje uvjeta utvrđenog na samitu u Talinnu 2010. godine, a što podrazumijeva obavezu knjiženja perspektivne nepokretne vojne imovine.
Ovo, prema nekim procjenama, administrativno pitanje u međuvremenu je preraslo u političko, te je u “sudaru” s nedostatkom političke volje postalo posljednjom preprekom na bh. putu ka punopravnom članstvu u najmoćnijem vojno-političkom savezu u svijetu.
O ključnim aspektima i strateškim pravcima djelovanja BiH u sklopu evroatlantskog integracijskog procesa u intervjuu za Agenciju FENA govori brigadir Alija Kožljak, dr. sci. šef vojnog dijela Misije BiH pri NATO-u u Bruxellesu, izražavajući uvjerenje da će na 26. samitu NATO-a u Walesu, Bosni i Hercegovini biti ponuđen “neki konkretan paket mjera”, iako njegovim dnevnim redom nije predviđeno razmatranje pitanja proširenja Alijanse.
– Nadam se da će se zbog svih uspjeha i progresa koji je BiH postigla, posebno u oblasti odbrane, tokom narednog samita Bosni i Hercegovini ponuditi neki konkretan paket mjera koji će saradnju s NATO-om podići na još viši nivo – istaknuo je brigadir Kožljak, komentirajući upit u vezi s očekivanjima od predstojeće NATO-ove konferencije “na vrhu” i raspoloženjem koje spram BiH vlada u sjedištu Alijanse.
Pojašnjava da bi paketom mjera trebale biti pomjerene barijere, nerijetko administrativne prirode, a sve radi još intenzivnijeg uključivanja zemalja-partnera, odnosno zemalja-aspirantica za članstvo (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija i Gruzija) u Alijansine programe i projekte.
Istovremeno, smatra da bi za BiH u trenutnoj situaciji bilo poticajno otvaranje mogućnosti da na široj osnovi koristi mehanizme MAP-a, odnosno da otvara nova poglavlja u odnosima s NATO-om i prije formalnog pristupanja ovom programu.
Brigadir Kožljak navodi da će se ovo pitanje na predstojećem samitu razmatrati u sklopu “formata – NATO plus četiri aspiranta”, čime će se dodatno naglasiti važnost država-aspirantica kao partnera u odnosu na druge NATO-ove partnere.
– Većina članica NATO-a smatra da BiH, u suštini, ima najmanji problem, te da ostaje samo da se bh. politički lideri dogovore u vezi s pitanjem vojne imovine – kazao je on, navodeći da nijedna od zemalja-članica nema nijedan drugi prigovor na putu aktivacije MAP-a i Godišnjeg nacionalnog plana (Annual National Plan), što bi, objektivno, već za godinu-dvije, BiH moglo dovesti u direktno članstvo.
Kožljak podsjeća da zvaničnici NATO-a izuzetno cijene napredak naše zemlje u okviru pristupnih mehanizama IPAP-a i PARP-a, bh. doprinos operacijama potpore miru i kvalitet angažmana na tom planu, kao i bh. sudjelovanje u međunarodnim vježbama i njihovom organiziranju te iskazani stepen interagencijske saradnje, interoperabilnosti, a posljednje pozitivne ocjene obuhvatile su i uspješno reagiranje sistema odbrane tokom prirodne nesreće koja je nedavno pogodila BiH i njene građane (segment civilno-vojne saradnje).
– Postoji određeni broj NATO-ovih članica koje pokazuju određenu fleksibilnost u vezi sa spomenutim uvjetom za BiH (iz Talinna), tretirajući ga administrativnim pitanjem, međutim, “skeptične članice” ga povezuju sa sposobnošću političkih autoriteta da donose zajedničke odluke – navodi on.
Komentirajući upit koji se odnosi na stanje u pogledu evroatlantskih integracija uopće, odnosno na bh. adute u sklopu tog procesa, brigadir Kožljak odgovara: “Iz perspektive posla koji obavljam, mogu potvrditi da se BiH smatra izuzetno relevantnim partnerom, a time i ozbiljnim aspirantom za evroatlantsko integriranje”.
Precizira da je taj i takav status dostignut bh. proaktivnim i kvalitetnim sudjelovanjem u brojnim NATO-ovim aktivnostima, a, prije svega, veoma uspješnim učešćem Oružanih snaga BiH (OSBiH) u operacijama podrške miru u Afganistanu (ISAF), te sudjelovanjem bh. oficira i vojnika u NATO-ovim vježbama, radionicama, seminarima i drugim događajima, organiziranim pod okriljem Alijanse.
Usto, podsjeća da je dostignuti stepen kompatibilnosti sistema, odnosno sveukupna interoperabilnost OSBiH s NATO-om omogućila da već duži period naša zemlja bude prepoznata kao ona koja pruža sigurnost, umjesto da je samo konzumira.
– Potrebno je istaći da je BiH bila domaćin mnoštvu događaja i aktivnosti, organiziranih ili sponzorisanih od NATO-a, u kojima su učestvovale brojne NATO-ove članice i partnerske države. Na ovaj način, BiH je potvrdila jednu od najznačajnijih sposobnosti koju treba da posjeduje potencijalna članica, a to je tzv. “Host nation support”, tj. podrška zemlje domaćina – navodi Kožljak.
U tom kontekstu konstatira da je, s odbrambeno-vojne tačke gledišta, Bosna i Hercegovina već značajno integrirana u evroatlantske strukture.
Kada se radi o dugom “stajanju” BiH ispred “otvorenih vrata” NATO-a i dilemama koje se uz to pokušavaju nametnuti, brigadir Kožljak navodi da su vanjskopolitičke smjernice Predsjedništva BiH jasne, te da one podrazumijevaju aktivno djelovanje radi evroatlantskog integriranja BiH i da je, stoga, svako u domenu vlastitih nadležnosti dužan da djeluje u tom pravcu.
– Činjenica je da globalne promjene, ekonomska kriza, kao i dešavanja na samoj periferiji NATO-a utječu na to da značajan broj saveznika u svojim debatama često razmatra pitanje “otvorenih vrata” (politika NATO-a), što nerijetko navodi na zaključak da Alijansa postavlja strožije kriterije za članstvo. Bez obzira na to, uvjeren sam da postoji velika saglasnost saveznika da BiH treba što prije postati punopravnom članicom NATO-a – naglašava, uz uvjerenje da će BiH, umjesto da i dalje “kuca” na otvorena vrata, preći prag i učiniti dostupnim brojne mehanizme NATO-a, te u punom kapacitetu koristiti benefite koje pruža članstvo u Alijansi.
Na Fenin upit o tome koliki je značaj jačanja regionalne saradnje u kontekstu evroatlantske perspektive zemalja regiona jugoistočne (JI) Evrope, Kožljak potcrtava da BiH značajnu pažnju posvećuje regionalnoj saradnji u sektoru odbrane, te da je posebno aktivna u regionalnim inicijativama, kao što su SEDM (Inicijativa ministara odbrane JI Evrope), A5 (Američko-jadranska povelja), SEEC (Inicijativa za podršku zemalja JI Evrope), SEEGROUP (Grupa država JI Evrope), RCC (Vijeće za regionalni saradnju)…
– Kroz pomenute inicijative je iniciran veliki broj zajedničkih projekata, koji nam omogućavaju da unapređujemo transparentnost i povjerenje, ali i sposobnost da radimo zajedno, da nadopunjujemo jedni druge, da se susrećemo u raznim “formatima”, i razmjenjujemo pozitivna iskustva, da se zajednički obučavamo i uvježbavamo, odnosno da zajednički delegiramo resurse – navodi, podsjećajući da je to rezultiralo zajedničkim sudjelovanjem u mirovnim misijama, ustanovljavanjem regionalnih centara za obuku, te razmjenom studenata i štabnog osoblja, kvalitetnijim programima saradnje, kao i zajedničkim projektima kojima se jačaju dobrosusjedski odnosi, stabilnost i sigurnost na regionalnom, ali i globalnom planu.
Kada se radi o segmentu koji se tiče sudjelovanja BiH, zemalja regiona i drugih zemalja-partnera u međunarodnim vježbama pod okriljem NATO-a, brigadir Kožljak je mišljenja da je BiH aktivnim i kvalitetnim sudioništvom i na tom planu dokazala vlastitu relevantnost.
Ističe da se radi o vježbama koje, osim očiglednog multinacinalnog karaktera, karakteriziraju realističnost i prilagođavanje stvarnoj situaciji, zatim upotreba sofisticirane tehnike, kao i testiranje modernih strateških i taktičkih načela, te da je dodatni kvalitet, ako se te vježbe organiziraju u Bosni i Hercegovini, “što nam omogućava da pored razvoja funkcionalnog i stručnog segmenta, mobiliziramo sve relevantne domaće resurse i na taj način testiramo i uvježbavamo našu interresornu saradnju”.
Šef vojnog dijela Misije BiH pri NATO-u podsjeća da je u proteklih nekoliko godina BiH bila domaćin veoma značajnih međunarodnih vježbi, poput vježbe “Združeni napor” u Banjoj Luci (2009.), “Zajednički otpor” u Čapljini (2012.), te logističke vježbe u Sarajevu – Rajlovcu (“Logex-13”), koje su dobile najviše ocjene, te potvrdile organizacijske sposobnosti BiH, čime je naša zemlja, uz ostalo, stekla značajnu reputaciju u NATO-u.
Kazao je da NATO razmatra izvođenje međunarodnih vježbi na našim prostorima i u narednom periodu, te da je Predsjedništvo BiH nedavno donijelo odluku o prihvatanju uloge domaćina za organiziranje međunarodne vježbe REGEX-16 (regionalna saradnja), čije je izvođenje planirano u BiH tokom 2016. godine, a što je još jedna potvrda povjerenja Alijanse u bh. mogućnosti i dodatno ohrabrenje na evroatlantskom putu.
U osvrtu na aktuelni trenutak NATO-a te globalna geopolitička kretanja, uključujući i nove izazove i prijetnje globalnoj sigurnosti poput “krize u Ukrajini”, brigadir Kožljak navodi da Alijansa, bez obzira na moćne vojne kapacitete koje posjeduje, kontinuirano radi na poboljšanju svojih sposobnosti i spremnosti.
– Očigledno je da ekonomska kriza i druga globalna kretanja imaju snažan utjecaj i na izdvajanja za odbranu u državama-članicama, međutim, sposobnost Alijanse se zasigurno ne želi dovesti u pitanje. Stoga, fleksibilan pristup i zajedničko angažovanje resursa predstavlja nezaobilaznu opciju u razvoju moderne strategije Alijanse. Upravo su to ključne odrednice NATO-ovog tzv. “Smart defence” (pametna odbrana) pristupa, koji karakteriše kombinovanje resursa i sposobnosti radi nadopunjavanja nedostataka, uštede sredstava i povećanja efikasnosti – pojašnjava on.
Kožljak, nadalje, navodi da, osim direktnog vojnog angažiranja u Afganistanu, kriza u Ukrajini predstavlja tipičan primjer modernog sukoba, pri čemu je ugrožena sigurnost NATO-ove partnerske države, sigurnost regiona, a u konkretnom slučaju i svjetska sigurnost.
– Pitanje Ukrajine nezaobilazna je tema svih posljednih sastanaka Sjevernoatlantskog vijeća i Vojnog komiteta, bilo da su u formatu ministara vanjskih poslova, ministara odbrane, načelnika generalštabova, ambasadora, ili vojnih predstavnika… Sigurno je da ova kriza zauzima bitno mjesto u aktuelnoj agendi NATO-a, kazao je šef vojnog dijela Misije BiH pri NATO-u brigadir Alija Kožljak u untervjuu za Agenciju FENA.