Centralna izborna komisija BiH uputila je Interresornoj radnoj grupi za izmjenu izbornog zakonodavstva svoje prijedloge za koje smatra da postoji saglasnost većine u Državnom parlamentu.
CIK predložio da se Rasim ili Haris ne mogu više izjašnjavati kao Srbi
Centralna izborna komisija BiH uputila je Interresornoj radnoj grupi za izmjenu izbornog zakonodavstva svoje prijedloge za koje smatra da postoji saglasnost većine u Državnom parlamentu.
Kako je za “Avaz “potvrdila Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK-a, među predloženim izmjenama je i uvođenje ranog glasanja za birače s pravom glasa koji na dan izbora iz opravdanih razloga nisu u mogućnosti glasati na svom biračkom mjestu, kao i još nekoliko drugih izmjena koje bi trebale unaprijediti izborni proces u BiH.
– Mi smo uputili našu inicijativu iza koje je svih sedam članova CIK-a i sada je na Interresornoj radnoj grupi da donese odluku o tome hoće li je u formi prijedloga uputiti u parlamentarnu proceduru – kaže Hadžiabdić.
Komisija je predložila i da se predsjednici biračkih odbora ubuduće biraju putem javnog oglasa u neizbornoj godini, koje će imenovati i za njihov rad snositi odgovornost općinske ili gradske izborne komisije. Predloženo je i uvođenje novčanih kazni za malverzacije u biračkim odborima, kao i da se zabrani korištenje javnih sredstava za vlastitu promociju ili promociju političke stranke.
Hadžiabdić je potvrdila da su predložene i izmjene koje bi onemogućile zloupotrebe nacionalnog izjašnjavanja. To bi značilo da se u slučaju promjene nacionalnog opredjeljenja u toku trajanja četverogodišnjeg izbornog ciklusa u obzir uzima ono izjašnjavanje kandidata koje je dato na popisu stanovništva iz 2013. godine.
Poznato je, naime, da su se neki Bošnjaci izjašnjavali kao Srbi da bi dobili mandat u Domu naroda Parlamenta FBiH, pa od sada, ako prođe prijedlog CIK-a, Rasim ili Haris ne bi više mogli biti Srbi.
CIK je predložio i da se u izborni proces uvedu i savremenije metode preciziranjem da se glasanje obavlja ručno na glasačkom listiću ili elektronski. Nove tehnologije još u februaru 2016. predložio je Damir Arnaut (SBB), državni poslanik, što je Predstavnički dom prihvatio.
Zabrinutost State departmenta
Kako saznaje “Avaz”, za izmjene Izbornog zakona BiH u posljednje vrijeme posebno su zainteresirani iz američkog Stejt departmenta. Njih, kako saznajemo, posebno brine to što još nije provedena presuda Ustavnog suda BiH. Stoga će, kako nezvanično saznajemo, ovih dana predstavnik Stejt departmenta za Balkan o toj temi razgovarati s bh. parlamentarcima.