Cipras ne vjeruje da kreditori žele da Grčka napusti eurozonu, većinom zato jer bi cijena takvog poteza bila ogromna, rekao je Cipras u intervjuu na grčkoj televiziji. Cilj referenduma kojeg je najavio jest produžiti pregovore s vjerovnicima. “Što snažnije građani odbiju prijedloge EU, to je jača grčka ruka u pregovorima”, rekao je grčki premijer.
Cipras je na svom Twitter profilu napisao je li realno očekivati da Grčka plati ratu nakon što je Europa odbila njihov prijedlog? Također napisao je i da žele ostati u eurozoni jer “nisu gosti u Europi, već je Grčka srce Europe”, piše Index.
Cipras je negdje oko 23 sata po grčkom vremenu kazao: Ako se večeras dogovorimo, ratu MMF-u ćemo platiti sutra.
Europska centralna banka spremna je iskoristiti sve dostupne instrumente da pomogne Grčkoj ukoliko će trebati, rekao je potpredsjednik Benoit Coeure u intervjuu za francuski list Les Echos. Također je rekao da ukoliko Grci glasaju “da” na nedjeljnom referendumu, ne sumnja u to da će eurozona pronaći način da pomogne Grčkoj.
Europski čelnici čini se više ne računaju na grčku vladu krajnje ljevice, nego su se odlučili za izravno obraćanje grčkom narodu, pozivajući ga da na referendumu u nedjelju glasa za zadnji prijedlog vjerovnika.
Prvo je Jean-Claude Juncker u vrlo emotivnom govoru pozvao Grke da glasuju za, jer bi ne značilo njihove distanciranje od eurozone i Europske unije.
Nakon toga uključio se i predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz, koji je rekao da spreman osobno ići u Grčku kako bi zemlja ostala u eurozoni ako se grčka vlada ne vrati u Bruxelles i nastavi pregovore.
“Borit ću se za to da uvjerim grčki narod da prihvati ispruženu ruku i ostane u eurozoni”, rekao je Schulz na konferenciji za novinare nakon što je održao sastanak s predsjednicima svih zastupničkih klubova, na koji je pozvao i predsjednika Komisije Jean-Claude Junckera.
Schulz je rekao da je to referendum o ostanku ili izlasku iz eurozone, dodajući da europske institucije imaju pravo utjecati na birače jer se to “tiče drugih članica eurozone i cijele Europe”.
Nekoliko šefova zastupničkih klubova također se zauzelo za ostanak Grčke u eurozoni, a grčka kranje lijeva vlada dobila je potporu samo od šefice krajnje desne Nacionalne fronte Marine Le Pen, koja je prvi put sudjelovala takvim sastancima nakon što je nedavno uspjela oformiti zastupnički klub u Europskom parlamentu.
“Oni ne dopuštaju da narod bira između demokracije i totalitarizma Trojke, koja predlaže rješenja koja su nepoštena i neefikasna”, rekla je Le Pen.
Cipras je naišao na razumijevanje i kod dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju Paula Krugmana, koji je u New Yorku Timesu napisao da je “ultimatum vjerovnika dio strategije za smjenu grčke vlade”.
Krugman piše da je Cipras u pravu i to iz dva razloga: ako dobije na referendumu, grčka vlada dobit će demokratski legitimitet, “koji je još uvijek važan u Europi, a ako nije, to također moramo znati”.
Kao drugi razlog, Krugman navodi to što je vladajuća Siriza u neobičnom političkom položaju, čiji su glasači s jedne strane bijesni zbog sve većih zahtjeva za štednjom, a s druge strane nisu za izlazak iz eurozone i sada će moći reći čemu daju prioritet.
Europski čelnici, međutim, ističu da nije bilo nikakva ultimatuma, nikakvog ‘uzmi ili ostavi’ i da je upravo Grčka jednostrana napustila pregovore i to u trenutku kada je dogovor bio vrlo blizu, pri čemu nitko nije spominjao referendum, a ni to da će vlada pozvati građane da glasuju protiv.
Također u EU ističu da bi bilo vrlo nevjerodostojno da vlada koja vodi kampanju da se glasuje protiv počne provoditi program ako bi ga birači podržali.
Tri institucije – Europska komisija, Europska središnja banka i MMF, koje su zbog inzitiranja grčke vlade prestali nazivati “trojkom”, ponudile su Grčkoj da se sadašnji program pomoći, koji sutra istječe produlji do kraja studenoga ove godine, a tijekom toga razdoblja dobila 15,5 milijardi eura pomoći, od čega 1,8 milijardi odmah kako bi mogla platititi dug MMF-u, u iznosu od 1,6 milijardi, a koji sjeda na naplatu također sutra.
Umjesto da pregovora o toj ponudi, grčka je strana odlučila sazvati referendum i to nekoliko dana nakon isteka sadašnjeg programa pomoći.
Čak i Moskva s nervozom prati kako će se rasplesti gordijev čvor kojeg su zajedno ispleli grčka vlada i vjerovnici. “Moskva vrlo pažljivo prati razvoj događaja u EU u kontekstu financijske krize u Grčkoj. Zabrinuti smo zbog potencijalnih negativnih posljedica po cijelu Europsku uniju”, rekao je glasnogovornik Kremklina Dmitry Peskov, piše BBC.
“Kao netko tko se trenutno nalazi u Grčkoj i razgovara s lokalcima mogu vas uvjeriti da ljudi (ne svojom krivicom) nisu dovoljno informirani o utjecaju koji će njihov glas imati niti razumiju posljedice. Osjećaju da će ukoliko glasaju “ne” dobiti bolju ponudu, bolje nego nikakvu. Jeste li ikoga u grčkoj vladi čuli koji je njihov plan vođenja države bez novca? Da bi referendum bio fer ljudo bi trebali moći ocijeniti posljedice bilo kojeg ishoda referenduma, to je dužnost vlade”, rekao je svjedok prosvjeda Alan Fowler za BBC.