Nažalost, bh. političari u protekle četiri godine nisu uspjeli izmijeniti Izborni zakon BiH, pogotovo se nisu ni primaknuli ideji o izmjeni Ustava BiH, iako su svjesni brojnih kontradiktornosti, nelogičnosti, pa i diskriminacija, kao i neprovođenja presuda Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. Stoga se prisjetimo što piše u aktualnom Ustavu BiH.
Prema Ustavu BiH, Predsjedništvo BiH se sastoji od tri člana, jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se biraju neposredno sa područja Federacije BiH, i jednog Srbina koji se bira neposredno s područja Republike Srpske. Tako u članku V., točki 1. stoji da se “članovi Predsjedništva biraju neposredno u svakom entitetu (tako da svaki glasač glasa za popunjavanje jednog mjesta u Predsjedništvu), u skladu sa izbornim zakonom kojeg donosi Parlamentarna skupština”.
Kada je riječ o nadležnostima Predsjedništva BiH, a uspoređujući iste propisane Ustavom, može se kazati da su mnogi kandidati za Predsjedništvo BiH tijekom predizborne kampanje često populistički istupali, promovirajući ideje koje uopće nisu u nadležnosti člana Predsjedništva BiH.
Prema Ustavu BiH, Predsjedništvo je nadležno za imenovanje veleposlanika i drugih međunarodnih predstavnika BiH, od kojih najviše dvije trećine mogu biti odabrani s područja Federacije. Također, nadležni su za predstavljanje BiH u međunarodnim i europskim organizacijama i institucijama i traženje članstva u onim međunarodnim organizacijama i institucijama u kojima BiH nije članica. U njihovim ovlastima je i vođenje pregovora za zaključenje međunarodnih ugovora BiH, otkazivanje i, uz suglasnost Parlamentarne skupštine, ratificiranje takvih ugovora.
Tročlano Predsjedništvo BiH izvršava odluke Parlamentarne skupštine, predlažu godišnji proračun Parlamentarnoj skupštini, uz preporuku Vijeća ministara, podnose izvješće o rashodima Predsjedništva Parlamentarnoj skupštini na njen zahtjev, ali najmanje jedanput godišnje, a koordiniraju prema potrebi s međunarodnim i nevladinim organizacijama u BiH.
Ustavni sud BiH odlučuje o (ne)sposobnosti člana Predsjedništva
Zanimljive su i neke stavke o članovima Predsjedništva BiH u Izbornom zakonu BiH, u poglavlju o Predsjedništvu BiH.
Naime, član 8.5 propisuje da, ukoliko član Predsjedništva tijekom 12 mjeseci izostane s jedne trećine redovitih sjednica Predsjedništva, smatrat će se da je dao ostavku. ili da o nesposobnosti za vršenje dužnosti člana Predsjedništva odlučuje Ustavni sud BiH (članak 8.7) ili da Ustavni sud BiH može odlučiti i o privremenoj nesposobnosti člana Predsjedništva za obavljanje dužnosti (član 8.8), koga potom na dužnosti zamjenjuje zamjenjujući član Predsjedništva, piše Dnevni list.