S prvim proljetnim suncem počinje i sezona krpelja. Ovi insekti aktiviraju se kad temperatura tla dovoljno poveća, a odgovaraju im blage zime i toplo proljeće.
Krpelji ugrizom mogu na ljude prenijeti nekoliko bolesti, a najpoznatije i najčešće su borelioza (lajmska bolest, eritema migrans), meningitis, tularemija, erlihioza, babezioza i neke rikecioze.
Uz baltičke države Slovenija je jedna od europskih zemalja s najvećom učestalošću bolesti koju izazivaju zaraženi krpelji, pa je nacionalni institut za javno zdravlje na početku proljetne sezone ponovo izdao upozorenja građanima i turistima kako se zaštititi.
Iako doktori stanovništvu koje živi u krajevima gdje je ovog nametnika najviše preporučuju cijepljenje, postotak cijepljenih protiv endemskog meningitisa koji iznosi 7 posto još je uvijek mali u odnosu na primjer na susjednu Austriju gdje ih je 80 posto.
Svake godine u Sloveniji zabilježe nekoliko stotina slučajeva oboljelih od borelioze i meningitisa izazvanih ubodom krpelja, a prije dvije godine je oboljelo 15 ljudi na 100.000 stanovnika.
Necijepljenima se za odlazak u šumu u sezoni krpelja preporučuje nošenje primjerene odjeće kako krpelj ne bi došao na kožu, te korištenje repelenta, sredstva koje odbija krpelje.
Budući da kod pripijanja na ljudsko tijelo koriste slinu s anestezijskim učinkom, njihov ubod ne izaziva bol, pa znaju ostati nezamijećeni više dana, kad se simptomi opasnih bolesti već počnu razvijati.
U slučaju meningitisa koji izaziva krpelj kod 10 posto slučajeva pojavljuju se trajna oštećenja i paraliza dijelova tijela, kod trećine oboljelih posljedice ostaju trajno, a među njima su umor, manja koncentracija, te smetnje raspoloženja.
Stručnjaci upozoravaju da se frekvencija bolesti koje izaziva krpelj zadnjih desetljeća povećava, posebno u zemljama gdje je broj cijepljenih mali, te da tome pogoduju klimatske promjene, odnosno promijenjene vremenske prilike.