Međunarodni pravni eksperti upozoravaju da bi planirane nove termoelektrane na lignit mogle prouzrokovati veoma skupo kršenje EU zakonodavstva – tvrde iz banjalučkog Centra za životnu sredinu.
Najmanje pet novih termoelektrana (TE) na lignit na Balkanu, uključujući TE Stanari, rizikuju kršenje zakonodavstva Evropske unije o zagađenju, preciznije EU Direktive o industrijskoj emisiji (IED), čak i prije nego što počnu proizvoditi električnu energiju, upozorava se u objavljenom izvještaju pravne organizacije Frank Bold.
Zbog novih obaveza u Ugovoru o Energetskoj zajednici, usvojenih u oktobru 2013. godine, nove termoelektrane u zemljama Energetske zajednice, uključujući Bosnu i Hercegovinu, morat će od 2018. godine da poštuju najnovije zakonodavstvo Energetske zajednice o kontroli zagađenja – Poglavlje III Direktive o industrijskoj emisiji.
-Ovo u praksi znači da postoji visok rizik od nepredviđenih dodatnih troškova za investitore u ova postrojenja, kao i za potrošače električne energije, jer postoji šansa da će izvođači radova morati u zadnjem trenutku da prave tehnološke izmjene da bi osigurali usklađenost s IED. Ono što Vlade u regiji moraju da shvate je da ne postoji način da se zaobiđu zahtjevi IED za nove termoelektrane nakon 2018. godine i da bi ih nedostatak dugoročnog planiranja mogao skupo koštati kasnije – rekla je Kristina Šabova iz organizacije Frank Bold.
U izvještaju koji je napravila organizacija Frank Bold navodi se pet termoelektrana na lignit na zapadnom Balkanu koje se nalaze u sličnoj situaciji.
-Međutim, u Bosni i Hercegovini se nalazi najveći broj novih postrojenja koja nisu u skladu s Direktivom o industrijskoj emisiji. Prekršaji su najgori u termoelektrani na lignit u Stanarima, a koja je trenutno u izgradnji – navode iz ovog centra.
U ekološkoj dozvoli za ovu termoelektranu, kako dodaju, dozvoljeni nivoi emisija SO2, NOX i prašine su 2-3 puta viši čak i od trenutno obavezujućeg zakonodavstva Energetske zajednice (IED donosi strožije standarde).
Ovo je dovelo do službene žalbe predane sekretarijatu Energetske sajednice od strane Centra za životnu sredinu iz Banje Luke, u januaru ove godine. Žalba je trenutno u procesu razmatranja.
Pippa Gallop iz organizacije CEE Bankwatch Network dodaje da bi “vlade na Balkanu trebale uzeti u obzir i to da IED nije kraj priče: države koje žele da se pridruže EU mogu očekivati dodatne promjene EU zakonodavstva o životnoj sredini i klimi koje će skoro sigurno uticati na investicije u ugalj.
Također, u cijeloj regiji, vlade i investitori trebaju da shvate da izgradnja novih termoelektrana na ugalj više nije dobra investicijska opcija, uzimajući u obzir rizike za klimu, zdravstvene troškove i visoku stopu neuspjeha ovakvih projekata.
-Osim TE Stanari, upitna je usklađenost i planiranog trećeg bloka TE Ugljevik. Iako se u studiji uticaja na životnu sredinu i ekološkoj dozvoli navodi da će termoelektrana biti u skladu sa propisanim normama iz IED, nigdje nije pružena informacija o tome da li će predložena tehnologija za kontrolu zagađenja biti dovoljna da postigne ovu usklađenost. Ovo je zabrinjavajuće jer nastavak realizacije projekata koji krše IED će imati velik i dugoročan uticaj na zdravlje ljudi i kvalitet životne sredine, kao i finansijske posljedice po budžete oba entiteta u BiH – zaključuje u saopćenju Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu.