Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u četvrtak nakon završetka samita NATO-a da je pozvala da se pokrene Akcijski plan za članstvo (MAP) za BiH.
“Ustrajno insistiram na načelu konstitutivnosti tri naroda u BiH. Znamo da to nije lako nekima prihvatiti, međutim, činjenica je da se Dejton temelji na principu jednakopravnosti tri naroda i građana. Na tome ću ustrajati i upozoravati na činjenicu da zaustavljanje, odnosno nikakav napredak u procesu pristupa BiH u članstvo EU-a i NATO-a stvara vakuum koji onda ispunjavaju neke treće strane iz vlastitih interesa. Danas sam, u prisustvu slovenskog premijera (Mire Cerara) i turskog predsjednika (Recepa Tayyipa Erdogana) otvoreno pozvala na aktivaciju MAP-a za BiH, žurno i što prije kako bi se zemlju zadržalo na putu euroatlantskih integracija”, rekla je Grabar-Kitarović.
Hrvatska predsjednica imala je priliku razgovarati s puno sudionika, između ostalih i s američkim te francuskim predsjednicima Donaldom Trumpom i Emmanuelom Macronom koje je pozvala u posjetu Hrvatskoj.
“Razgovarala sam i s predsjednikom Trumpom i pozvala ga u posjetu Hrvatskoj”, rekla je Grabar-Kitarović nakon završetka samita.
“Iznenadila sam se koliko je razgovarao sa svima, uključujući i sa mnom. Uglavnom, bio je vrlo opušten, ležeran i ljubazan prema svima, čak se malo i šalio”, rekla je Grabar-Kitarović o razgovorima s američkim predsjednikom s kojim je dotaknula mnogo tema, uključujući stanje na jugoistoku Europe, javlja Hina.
“Tražila sam od njega da se ponovno SAD angažira, upozorila sam na sve ugrože koje postoje u našem susjedstvu i naglasila sam ulogu koju se Sjedinjene Države imale do sada i držim da će i dalje igrati važnu ulogu uz njihov fokus na prostor jugoistoka Europe, veći nego do sada”, rekla je.
“Razgovarala sam i s francuskim predsjednikom Macronom, kojeg sam također pozvala u posjetu Hrvatskoj. Ustanovili smo da nijedan francuski predsjednik nikada nije bio u službenoj posjeti Hrvatskoj. On je izrazio interes i nadam se da ćemo kroz diplomatske kanale i kroz zajednički rad uspjeti realizirati taj posjet. Naravno, razgovarali smo i o stanju u našim državama i našim bilateralnim odnosima”, rekla je predsjednica.
Na samitu NATO-a prihvaćena su dva dokumenta, jedan o podjeli odgovornosti i troškova obrane, drugi o uključenju NATO-a kao organizacije u borbu protiv terorizma.
“Atmosfera na samitu bila je iznimno dobra, vrlo pozitivna. Moram reći da je, osim o ove dvije teme, nas nekoliko govorilo o prostoru jugoistoka Europe. Začuđujuće velik broj ljudi spomenuo je potrebu da se obrati pozornost na razvoj događaja na jugoistoku Europe i na sve prijetnje”, rekla je hrvatska predsjednica.