Prihvatajući evropsku inicijativu “Evropska sedmica testiranja na HIV” Klinika za infektivne bolesti Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu danas na Trgu djece Sarajeva provodi besplatno savjetovanje i testiranje na HIV.
– Tema ovogodišnje sedmice testiranja je „Pričaj o HIV-u. Testiraj se na HIV”, te pozivamo sve zainteresovane da se danas testiraju do 20 sati. Želimo ohrabriti sve one koji su imali rizično ponašanje da se testiraju na HIV – rekla je šefica Odjela za HIV/AIDS Klinike za infektivne bolesti KCUS-a prim. dr. Vesna Hadžiosmanović.
Istovremeno, žele se ohrabriti i zdravstveni radnici koji bi voljeli da primijene one postulate koji se koriste u SAD-u, a to je da se testiranje na HIV nudi rutinski u sklopu laboratorijske dijagnostike.
– Na taj način odziv na testiranje bi bio daleko veći i podigli bismo stopu testiranja. To je ključ zašto u SAD-u imamo visoku stopu testiranja i registriranih pozitivnih osoba. Zato je moj prijedlog da se u BiH uvede rutinsko testiranje na HIV – kazala je Hadžiosmanović.
U okviru Klinike za infektivne bolesti u funkciji je Centar za anonimno, dobrovoljno, povjerljivo i besplatno savjetovanje i testiranje na HIV (VCCT), gdje je prosjek testiranih osoba ranijih godina bio 1.200, dok se u deset mjeseci ove godine više od 1.800 osoba testiralo u centru. U 80 posto slučajeva HIV inficiranu osobu, kaže Hadžiosmanović, doktori su dektektovali u ranoj fazi bolesti, što je cilj Evropske sedmice testiranja na HIV.
Iako će Epidemiološka služba 1. decembra objaviti zvanične podatke, Hadžiosmanović ističe da od 1986. godine kada se u BiH detektovao prvi slučaj HIV bolesti, danas oko 266 osoba živi s HIV-om.
– Odgovorno tvrdim da je taj broj daleko veći samo, nažalost, zbog stigme i diskriminacije stopa testiranja u BiH, kao i u Evropi je niska. Posljedica toga je visoka stopa nedijagnosticiranih ili kasno dijagnosticiranih HIV bolesti- kazala je Hadžiosmanović.
Ukazala je na važnost povećavanja stope testiranja, jer se na taj način detektuje HIV inficirana osoba u ranoj fazi, navodeći da se odmah po postavljanju dijagnoze treba ordinirati antiretroviralna terapija.
– Prednost koju HIV inficirana osoba ima ako joj se u ranoj fazi ordinira ova terapija jeste ta da se životni vijek HIV inficirane osobe zapravo ne razlikuje od životnog vijeka HIV neinficirane osobe. Tako ćemo imati sniženu incidencu bolesti u državi – istakla je.
Evropska sedmica testiranja na HIV, koja prethodi 1. decembru, Svjetskom danu borbe protiv HIV/AIDS-a, potrebna je jer, kako kaže Hadžiosmanović, danas u Evropi oko 2.300.000 ljudi živi s HIV-om, a 30 do 50 posto njih uopće nije svjesno da je inficirana virusom HIV-a, kod 50 posto njih se dijagnoza HIV bolesti postavlja u kasnoj fazi bolesti.
– To znači da je imperativ javnog zdravstva da se HIV infekcija detektuje u ranoj fazi bolesti, jer se na taj način smanjuje i morbiditet i mortalitet HIV inficiranih osoba, a iz epidemioloških razloga reducira se dalja transmisija bolesti na HIV neinficirane osobe – kazala je Hadžiosmanović.
U implementaciji inicijative “Evropske sedmice testiranja” u 2013. godini je učestvovalo više od 477 institucija i organizacija, dok je ovogodišnja manifestacija “European HIV testing week” implementirana od oko 700 organizacija u gotovo svim većim gradovima Evrope.