Petak, 29 ožujka, 2024

Hrana na otpadu, a hiljade gladnih

Preporučeno

Odluka francuskog parlamenta da zabrani bacanje hrane zbog izgleda ili roka trajanja načelno je otvorila raspravu među stručnjacima i u drugim zemljama u kojima ovo pitanje još nije riješeno.

Francuska se na ovaj korak odlučila kako bi do 2025. godine smanjila za 50 odsto količine hrane koje završe u kontejnerima, pod izbjeljivačem i bez mogućnosti dalje upotrebe, dok bi se sada domaćinstva, restorani i supermarketi, koji tu hranu ne doniraju, mogli suočiti s kaznom i do 75.000 eura. Novi hrvatski zakon o poljoprivredi takođe bi mogao donijeti slična rješenja, među kojima je i ukidanje PDV-a za doniranje hrane koju bi trgovci bacali.

S druge strane, u BiH, u kojoj oko 600.000 osoba živi ispod opšte granice siromaštva, ne postoje precizni podaci o količinama hrane koje se godišnje bace iz domaćinstava, ugostiteljskih objekata ili trgovačkih lanaca.

Upravo se čita:  IDDEEA: Zbog kvara otežan rad na izdavanju dokumenata

“To je jako teško odrediti jer veoma rijetko imamo odvajanje hrane od ostalog smeća. Jednostavno, to je u svijesti naših ljudi. Ipak, sigurno je da se na nivou BiH bacaju značajne količine hrane, kao ostaci ili neupotrebljive namirnice. To je poražavajuće”, kaže Aleksandar Bajić, direktor JP “Čistoća” Banjaluka.
Prema podacima javnih preduzeća i nadležnih deponija u Sarajevu, Tuzli i Banjaluci, od ukupne količine je oko 50 odsto organskog otpada, dok se na dnevnom nivou odbaci oko 200 do 300 kilograma hrane.
“Samo iz kategorije prihvata i zbrinjavanja neupotrijebljene robe iz trgovačkih preduzeća, sa sedam opština regije Banjaluka, mjesečno imamo 2,5 tona robe prehrambene industrije, odnosno 20 do 30 tona na godišnjem nivou. Od toga je 65 odsto iz Banjaluke”, kaže Draško Dakić, koordinator za recikliranje otpada u regionalnoj deponiji “Depot” Banjaluka.

Upravo se čita:  Krišto pisala visokim dužnosnicima EU vezano za nametnutu Odluku izmjena i dopuna Izbornog zakona od strane visokog predstavnika

Predsjednik Pokreta potrošača BiH Dragutin Bošković kaže da bi se u BiH svako bacanje hrane trebalo novčano sankcionisati.

“To kažem jer se u zemlji u kojoj je toliko gladnih svako bacanje hrane može smatrati nekom vrstom zločina. Treba krenuti od sebe, pojedinaca i domaćinstava, koji će odvajati hranu, a zatim supermarketa koji prodaju robu pred istekom roka do posljednjeg trenutka, a zatim je bace jer je ne uspiju svu prodati, umjesto da je ranije doniraju”, ističe Bošković.

S druge strane, u supermarketima tvrde da je rizično donirati hranu koja nije za prodaju po svojim svojstvima, već se ona rješava nivelacijom, rasprodajom ili povratom dobavljaču.

“U BiH je problem što se izgubila i klasifikacija robe pa je veoma upitno šta je danas prva, a šta druga klasa, i koliko se od toga uopšte baci kad svi čekamo bilo kakav popust da bismo kupili”, napominje Mensud Lakota iz Udruženja potrošača BiH.

Upravo se čita:  Protest građana sedam mostarskih naselja: Strepimo za svoje živote

Inače, prema posljednjem izvještaju Organizacije UN za hranu i poljoprivredu (FAO), u svijetu je gladno ili pothranjeno 795 miliona ljudi.

Prognoze stručnjaka

Platforma Foodwe, koja je pokrenuta u Belgiji krajem prošle godine, proizvođačima i distributerima omogućuje donaciju hrane ili prodaju po najviše 60 odsto od tržišne cijene. Ukoliko se do 2020. godine svijest o hrani ne promijeni, procjene su da će EU bacati do 126 miliona tona hrane godišnje, dok se na svjetskom nivou svake godine baci gotovo trećina proizvedene hrane.

Zanima li vas ovo?

Komentariši

Izdvajamo

Izdvajamo

Fotografije hapšenja tri muškarca iz Hadžića zbog sumnje na povezanost s nestankom Danke (2) iz Srbije

Tri osobe iz okoline Hadžića uhapšene su zbog tvrdnji da imaju informacije o nestaloj djevojčici Danki Ilić i za...

Još vijesti za vas