Petak, 29 ožujka, 2024

Hrvatska nije nasljednica NDH

Preporučeno

Na komemoraciji povodom 70. godišnjice proboja zatvorenika iz Jasenovca istaknuto je da se ne smije dopustiti da žrtve ustaškog režima budu zaboravljene.

Uz preživjele logoraše, na komemoraciji su bili hrvatski premijer Zoran Milanović i predsjednik Sabora Josip Leko, više ministara, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, kao i predstavnici vjerskih zajednica, diplomatskog kora i antifašističkih udruženja. Nije, međutim, došla predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, što pokazuje novo nesaglasje državnog vrha, piše B92.

Premijer Hrvatske Zoran Milanović istakao je da se država Hrvatska temelji na ZAVNOH-u, a ne na NDH, što je potvrđeno i u Ustavu, i istakao značaj partizana.

“Za mene je u Drugom svjetskom ratu postojala samo jedna hrvatska vojska, to su bili hrvatski partizani”, naglasio je Milanović pred više stotina ljudi okupljenih u Jasenovcu.

On je naglasio da treba stalno podsjećati na ono što se događalo u jasenovačkom logoru i na drugim mjestima. Premijer je rekao da treba govoriti o ubistvima poslije Blajburga, ali ne na Blajburgu.
“Od toga niko ne treba okretati glavu i o tome treba otvoreno govoriti. Ali, Blajburg je mjesto žala i komemoracije propasti Nezavisne Države Hrvatske, države koja nije bila država hrvatskog naroda i protiv koje je hrvatski narod i srpski narod u Hrvatskoj ustao”, naglasio je Milanović.

Upravo se čita:  Otac male Danke koja je nestala juče, ide na poligraf

Predsjednik Sabora Josip Leko upozorio je da ni danas nisu potpuno poražene ideje nacizma i fašizma.
“Strahote Jasenovca opominju i pozivaju sve nas da više nikada ne dopustimo diskriminaciju i progone na temelju nacionalnih, vjerskih, ideoloških ili rodnih razlika”, poručio je Leko i dodao da treba reagovati na “recikliranje pobeđenih i nedemokratskih ideja iz prošlosti i osuđivati ih”.

“Ne smijemo dopustiti da žrtve ustaškog režima budu zaboravljene ili da neko pokuša da negira ustaške zločine”, naglasio je Leko i dodao da Hrvatska nije niti želi da bude nasljednica NDH, već je utemeljena na antifašizmu.

Upravo se čita:  Treći dan potrage za malenom Dankom: Bageri ispred kuće porodice Ilić, policija otvara šahtove

Predsjednik Srpskog narodnog vjeća Milorad Pupovac pozvao je društvo da prepozna znakove i odupre se “atmosferi fašizacije i nacizacije”, a predsjednik Saveza antifašitičkih boraca i antifašista Hrvatske Franjo Habulin na stalno podsjećanje na užase ustaškog režima, jer se, kako je rekao, nad Hrvatskom i danas nadvija opasnost fašizacije.

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović na komemoraciju je kao svog izaslanika poslala filmskog producenta i oskarovca Branka Lustiga, koji je kao dijete bio u logorima Aušvic i Bergen-Belsen.

Proteklih desetak godina na komemoracijama u Jasenovcu uobičajeno su bili šefovi države – Stjepan Mesić i Ivo Josipović koji su u svojim govorima oštro osuđivali NDH, ustaške zločine i isticali važnost antifašizma za Hrvatsku.

Grabar Kitarović, koja je za predsjednicu Hrvatske izabrana kao kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), žrtvama Jasenovca sama je odala počast u srijedu, 22. aprila, na sam dan proboja logoraša. Tamo je otišla nenajavljeno i bez pratnje medija, a javnost je o tome obavještena tek saopštenjem iz pres službe hrvatske predsjednice.

Upravo se čita:  Novi detalji: Otkriveno ko je vozio zeleni Punto nakon nestanka malene Danke (2), saslušan je u policiji!

Komemoracija u Jasenovcu posvećena je obeležavanju godišnjice proboja zatvorenika iz ustaškog logora, koji se dogodio 22. aprila 1945. Pokrovitelj skupa je Hrvatski sabor.

Koncentracioni logor Jasenovac bio je logor smrti i najveće stratište u Hrvatskoj. Formiran je tokom Drugog svjetskog rata kao mjesto zatvaranja, prisilnog rada i likvidacija prvenstveno Srba, Roma, Jevreja, ali i Hrvata i drugih u cilju stvaranja etnički čiste teritorije kvislinške NDH.

U tom logoru su od avgusta 1941. do 22. aprila 1945. ljudi ubijani zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. U njegovom sastavu su bili logori u Bročicama, Krapju, Jasenovcu i Staroj Gradiški.

Do sada se znaju imena ukupno 83.145 žrtava. Od toga je 47.627 Srba, 16.173 Roma, 13.116 Jevreja, 4.255 Hrvata i 1.128 Bošnjaka.

Među stradalima bilo je više od 20.000 djece.

Zanima li vas ovo?

Komentariši

Izdvajamo

Izdvajamo

Cure prve informacije s vještačenja mobitela: Na dan nestanka obrisano je mnogo poruka i poziva!

Prema neslužbenim saznanjima istrage, vještačenje mobitela Ivane Ilić pokazalo je da su mnoge poruke i podaci o pozivima izbrisani,...

Još vijesti za vas