Visoki predstavnik Valentin Inzko, podnoseći redovni izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a pozvao je svjetske čelnike na ostanak i intenziviranje aktivnosti međunarodne zajednice u BiH, piše Faktor.ba.
Na taj način međunarodna zajednica treba pomoći našoj zemlji u provođenju reformi, s ciljem bržeg pristupanja EU.
– Danas se ova zemlja nalazi na historijskoj prekretnici, dok lideri svih etničkih grupa teže da se priključe EU i rade na ispunjavanju potrebnih uslova da bi BiH dobila status kandidata. Međutim, uprkos ovim obećavajućim koracima, BiH je još uvijek potrebna pažnja međunarodne zajednice – kazao je Inzko na početku svog obraćanja.
Prema njegovim riječima, u proteklih šest mjeseci mnogi od ključnih političkih aktera u BiH nastavili su zagovarati svoje maksimalističke stavove u pogledu konkretnih izazova s kojima se ova zemlja suočava. Nisu spremni, u većini slučajeva, da pokušaju pronaći kompromise potrebne za usvajanje neophodnih reformi.
Međutim, naveo je i da ima i pozitivnih primjera.
– BiH je poduzela neke korake na provedbi Reformske agende za EU i nastavlja raditi na Upitniku Evropske komisije.Uz to, BiH je u septembru potpisala Ugovor o Transportnoj zajednici sa EU i pet drugih zemalja Zapadnog Balkana, koji će u konačnici otvoriti mogućnosti za razvoj infrastrukture. Bilo je i nekih pozitivnih pomaka u pogledu regionalnih odnosa, kao što je zvanična posjeta srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, koji je u septembru posjetio Sarajevo. Upriličene su također i značajne posjete hrvatskih zvaničnika – dodao je Inzko.
Ipak smatra kako cjelokupna slika ukazuje na značajno usporavanje reformi.
– Pored trenutnog političkog zastoja, želio bih naglasiti da postoji rizik da se tokom sljedeće godine razvije dublja politička kriza u pogledu nesuglasica o pravilima kojima se uređuje indirektni izbor delegata za jedan od domova Parlamenta FBiH. Ukoliko nakon sljedećih izbora ne bude formiran Dom naroda FBiH, to će najvjerovatnije onemogućiti formiranje Vlade FBiH i formiranje jednog doma državnog Parlamenta – napomenuo je visoki predstavnik.
Posebno se osvrnuo na istupe predsjednika RS-a Milorada Dodika.
– Također smo imali stalne aktivnosti i izjave predstavnika RS kojima se dovodi u pitanje budućnost zemlje i osporava autoritet državnih institucija, uključujući i odluke najviših sudova. Predsjednik RS je pozvao sudije iz reda srpskog naroda da se povuku iz državnih pravosudnih institucija i jasno je rekao da entitetske institucije neće provoditi odluke Suda BiH koje se odnose na pravo države da bude vlasnik nekretnina na teritoriji RS. Ovo je dio kampanje kojom se tvrdi da suverenitet BiH proizlazi samo iz njenih entiteta i da se ne radi o pravoj državi – podsjetio je Inzko.
Prema njegovim riječima, u praksi to podrazumijeva osporavanje nadležnosti države da rješava skoro svako pitanje, što je dovelo do paralize u provedbi nekoliko konkretnih reformi potrebnih da bi BiH mogla napredovati na putu ka evroatlantskim integracijama.
– Na primjer, u oktobru je Narodna skupština RS usvojila rezoluciju kojom se utvrđuje neutralnost ovog entiteta u odnosu na priključenje NATO-u i pokušavaju redefinirati stavovi i obaveze RS predviđene Općim okvirnim sporazumom za mir, posebno Ustavom odnosno Aneksom 4. Reagirajući na ovu situaciju, jasno sam rekao da Opći okvirni sporazum za mir, uključujući i Ustav, ima veću pravnu snagu u odnosu na bilo koji akt usvojen na nivou Narodne skupštine RS i da je vanjska politika u isključivoj nadležnosti državnih institucija – naglasio je Inzko.
Kazao je i kako je NSRS formalno stavila van snage odluku iz 2015. o održavanju referenduma, koja nikad nije smjela biti ni donesena. Međutim, oni još jednom netačno tvrde da je RS država i da ima pravo održati referendum o pitanjima iz nadležnosti države BiH.
– Ovdje želim istaknuti da organi RS imaju pravo odlučivati samo o pitanjima iz svojih ustavnih nadležnosti, što se odnosi i na referendume. To očito nije slučaj sa zakonima kojima su osnovane pravosudne institucije na državnom nivou ili pak kada je riječ o odlukama visokog predstavnika – kazao je Inzko.
Vladavina prava je također bila jedna od tema njegovog obraćanja.
– Dejtonski mirovni sporazum definira BiH kao državu koja se rukovodi vladavinom prava i mislim da mi kao međunarodna zajednica treba da se ponovo angažiramo i intenziviramo rad na jačanju vladavine prava, između ostalog i kroz borbu protiv korupcije. U svjetlu mnogih unutrašnjih izazova koji su još uvijek prisutni u BiH, smatram da bi međunarodna zajednica trebala zadržati sve instrumente koje ima na raspolaganju za održavanje stabilnosti. BiH je kompleksno političko i sigurnosno okruženje, u kojoj negativni scenariji mogu brzo ugroziti Dejtonski mirovni sporazum i do sada postignuti napredak. Iz toga razloga, čvrsto sam uvjeren da je još uvijek neophodno zadržati vojne snage EU sa izvršnim mandatom na terenu – dodao je visoki predstavnik.
Na kraju svog izlaganja pobrojao je najvažnije izazove koji stoje pred BiH, napomenuvši kako te zadatke ne može provesti međunarodna zajednica, nego to moraju uraditi domaći izabrani zvaničnici.
– Prije svega, to je dovršavanje koraka potrebnih za sljedeću fazu euroatlantske integracije. Iste te mjere donijet će i ekonomski razvoj koji je tako prijeko potreban građanima BiH. Drugo, poduzimanje svih potrebnih koraka da se osigura da se izbori 2018. mogu nesmetano održati, a izborni rezultati provesti. I konačno, tu je vladavina prava. Poštovanje i provođenje odluka suda i poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma apsolutni su preduvjeti za stvarni napredak – zaključio je Valentin Inzko.