Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović uputio je pismo predsjedniku Vijeća sigurnosti Gerardu van Bohemenu u kojem navodi kako su pojedini “argumenti da će donošenje rezolucije o Srebrenici imati negativne posljedice po stabilnost u BiH i produbiti podjele u bh. društvu, doboko cinični i trebaju biti kategorično odbačeni od Vijeća sigurnosti”.
Izetbegović je u pismu izrazio punu podršku nacrtu rezolucije Vijeća sigurnosti kojeg je predložilo Ujedinjeno Kraljevstvo u cilju obilježavanja 20. godišnjice genocida u Srebrenici.
Navodi da predložena rezolucija obilježava godišnjicu s poštovanjem i na diskretan način odaje počast žrtvama, pokazujući solidarnost s preživjelima, podsjećajući svijet na strašne posljedice odsustva reakcije pred sam genocid.
Smatra više nego prikladnim i istorijski značajnim da Vijeće sigurnosti održi komemoraciju povodom genocida u Srebrenici, te oda počast žrtvama usvajanjem ove rezolucije.
– “Zaštićena zona” Ujedinjenih nacija, Srebrenica, prevorila se u najmračniji čas UN-a, jer ova organizacija po vlastitom priznanju, nije zaštitila civilno stanvništvo u Srebrenici uprkos svojoj obavezi. U svom izvještaju o padu Srebrenice, koji je podnesen 2000. godine, generalni sekretar Ujedinjenih nacija Kofi Annan navodi da “greškom, pogrešnom procjenom i nemogućnošću da se prepozna obim zla s kojim su suočene, Ujedinjene nacije nisu učinile svoj dio posla kako bi da pomogle da se spasi narod Srebrenice” – ističe se u pismu.
Izetbegović podsjeća i na obraćanje generalnog sekretara Ban Ki Moonna na komemoraciji povodom genocida u Srebrenici održanoj 1. jula 2015., kada je rekao da “Ujedinjene nacije, koje su osnovane s ciljem spriječavanja ponavljanja takvih zločina, i pored odgovornosti nisu uspjele sačuvati živote nedužnih civila koji su tražili zaštitu od sukoba i nasilja oko njih. Tajništvo Ujedinjenih nacija, Vijeće sigurnosti i zemlje članice dijele krivicu.”
Podvlači da istina i pravda nisu neprijatelji mira i stabilnosti. Naprotiv, smatra da oni održavaju mir i stabilnost. Naglašava da proces pomirenja ne može ići naprijed ako ne postoji zajedničko priznavanje zločina i nastojanje da se počinitelji privedu pravdi.
– Oni koji žele bolje odnose u BiH, i sa Bosnom, moraju prihvatiti prošlost, suočiti se sa istinom, prestati da vrijeđaju žrtve i one koji su preživjeli genocid, kao i negiranje sudski potvrđenih istorijskih činjenica. To su stvari o kojima se ne može diskutovati, jer istina o genocidu ne može biti predmet pregovora – naglasio je.
Član Predsjedništva BiH podsjeća da mnogi u BiH i drugdje u regiji, uključujući i visoke državne zvaničnike, i dalje javno poriču genocid u Srebrenici, odbijajući da ga nazovu pravim imenom, sistemski zamračujući istinu o tome što se dogodilo u Srebrenici, unatoč presudi Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaciju da je u Srebrenici počinjen genocid, i presudi Međunarodnog suda pravde od 27. marta 2007, da djela počinjena u Srebrenici imaju sve odlike genocida.
– Dvadeseta godišnjica genocida u Srebrenici je prilika da ojačamo i podupremo temelje naše humanosti. Na ovoj prigodnoj svečanosti, Ujedinjeni narodi i Vijeće sigurnosti trebaju biti ujedinjeni u osudi genocida u Srebrenici, afirmirajući našu kolektivnu odlučnost da spriječimo njegovo ponavljanje, u svijetlu lekcije naučene iz Srebrenice. Ne možemo vratiti mrtve, niti možemo izbrisati bol iz srca njihovih najmilijih. Ono što možemo učiniti je da pružimo dostojanstvo i pravdu onima koji su u Srebrenici preživjeli genocid, koji su izdržali užasne bolove i patnje u zadnjih dvadeset godina – ocjenjuje Izetbegović.
Smatra da to dugujemo ne samo umrlima, niti onima koji su preživjeli, “već nama samima, ljudskosti koju svi imamo u sebi, i budućim generacijama koji zaslužuju sigurniji, bolji i pravedniji svijet”.
– Otuda, želim snažno potaknuti članove Vijeća sigurnosti da glasaju u korist nacrta rezolucije koji je predložilo Ujedinjeno Kraljevstvo, izražavajući svoju zahvalnost što ćete im predočiti ovo pismo – zaključuje se u pismu, poslanom iz kabineta člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića.