Nepovjerenje prema Turcima je atavističko i zaista ga je teško objasniti, rekao je Bakir Izetbegović, predsjedavajući Predsjedništva BiH.
“Ako nas Turci pomiruju kroz mehanizam trilaterale, ako nas podupiru u našim EU aspiracijama, ako obnavljaju mostove i čaršije, ako su nas snažno pomagali u danima nesreće izazvane poplavama, ne pitajući ko se kako zove i koje je vjere i nacije, onda se treba iskreno zapitati šta je to u njihovom angažmanu loše i štetno, u čemu je problem”, rekao je on, dodavši da ni Turska ni premijer Erdoan nemaju loše namjere prema BiH.
BiH je puno izgubila u protekle četiri godine zato što nismo našli odgovor na pitanje u kojoj mjeri etnička pripadnost treba da bude princip u raspodjeli političke moći u zajedničkim institucijama. Ako Vaša partija bude imala dominantnu ulogu u narednom mandatu, koje rješenje ćete ponuditi?
BiH je puno izgubila u protekle četiri godine zbog loših procjena ključnih političkih aktera, zbog njihove tvrdoglavosti i istrajavanja na vlastitim stavovima koji očigledno nisu vodili naprijed. Počelo je sa Lagumdžijinim pokušajem da oslabi etnički koncept izborom hrvatskog člana Predsjedništva bošnjačkim glasovima i konstituisanjem federalne vlade bez HDZ BiH, ignorišući na taj način izbornu volju većine Hrvata u BiH. Njegov cilj da oslabi etnički koncept je rezultirao jačanjem tog koncepta, dao je argument onima koji tvrde da su Hrvati majorizirani, da je potrebno naći nova rješenja za zaštitu njihove pozicije u BiH, spominju se čak i teritorijalni preustroji. Svojom isključivošću mu je naruku išao Dragan Čović. Čović je igrao na sve ili ništa. I dobivao ništa. Kad se formirala federalna vlada, tražio je da sva ministarstva koja pripadaju Hrvatima pripadnu HDZ-u, a kod pregovora po presudi “Sejdić i Finci” je odbio rješenja koja su u potpunosti izlazila u susret hrvatskom korpusu. I, naravno, tu je i Milorad Dodik, koji je na dnevnoj bazi pravio političke incidente i konflikte i time odbijao investicije i ulazak stranog kapitala u BiH. Rezultat je ekonomsko zaostajanje BiH, a naročito RS, u odnosu na okruženje. Pogledajte kako je samo postupio sa azerbejdžanskom investicijom od 40 miliona eura u Doboj?! Uložio sam truda nagovarajući prijatelje u Azerbejdžanu da pokrenu investiciju koja će uposliti stotine ljudi u fabrici za preradu voća i povrća, a hiljade u pratećim seoskim gazdinstvima, projekat su podržale Ujedinjene nacije, a Dodik je, umjesto da dođe zajedno sa mnom položiti kamen temeljac, napravio još jedan neprijatan ispad i obeshrabrio slične investicije u RS.
Slažete li se da je bošnjački narod, kao najbrojniji u BiH, najpozvaniji da prvi načini iskorak i ustupke prema druga dva naroda u BiH?
Postoji to uvjerenje da su Bošnjaci najzainteresiraniji za BiH, da nemaju alternativnu domovinu itd. Ja vjerujem da niko od nas nema alternativnu domovinu, već samo jednu, onu u kojoj smo rođeni. Treba da poštujemo tu zemlju koja nas rađa i hrani, u kojoj počivaju naši preci. Time poštujemo sami sebe. Bošnjački političari su ipak, i očigledno, spremniji od drugih da tragaju za rješenjima, ali to ne bih zvao ustupcima. Kakav ustupak, recimo, treba učiniti spram Srba? Srbi dominiraju u entitetu koji pokriva skoro pola teritorije BiH, a svoju trećinu vlasti solidno konzumiraju na nivou države. Što se tiče Hrvata, ni tu se ne može govoriti o ustupcima, već o mehanizmima koji će onemogućiti majorizaciju brojnijih naroda nad njima. Ni Srbi ni Bošnjaci nisu odoljeli da Hrvatima biraju predstavnike, i to se mora korigovati. To nije nikakav ustupak, već pravo Hrvata.
Kako komentarišete kandidature za člana Predsjedništva Emira Suljagića, Bakira Hadžiomerovića, Mustafe Cerića, Fahrudina Radončića i drugih zvučnih imena?
Zvučna imena i treba da pretenduju na pozicije predsjednika. Osim što imaju poznata imena, kandidati za predsjednike treba da imaju i kapacitet da rješavaju veoma složene probleme kojim BiH obiluje. Potrebno im je znanje, iskustvo, ozbiljnost, smirenost, sposobnost komunikacije i vođenja dijaloga. Koliko svega ovoga imaju pobrojani kandidati zvučnih imena, procijenit će glasači.
Ako ponovo budete član Predsjedništva BiH, koga biste više voljeli vidjeti od predstavnika RS – Željku Cvijanović ili Mladena Ivanića?
Jedna dama bi bila osvježenje u Predsjedništvu BiH. Naravno, bit će predizborne retorike u stilu Milorada Dodika, o nekakvim vraćanjima nadležnosti sa države na RS i sl. Ali Željka je pragmatična osoba i siguran sam da će, čim se završe izbori, nastaviti putem kojim je išao SNSD kada smo pravili napredak u zemlji. Glavne reforme, stvaranje i jačanje državnih institucija, ujedinjavanje oružanih snaga i sigurnosnog sektora, sve je to urađeno uz potporu SNSD-a.
Šta političarima u BiH nedostaje da jednostavno ne mogu ili ne žele ili ne znaju da postižu dogovor ili kompromis? Zar je to toliko teško?
I ja sebi često postavljam to pitanje. Ima nečeg iracionalnog u balkanskom mentalitetu, sujete, tvrdoglavosti, nepopustljivosti. A i narod ponekad ohrabruje bukadžije, one koji olako izgovaraju jaku riječ, daje im povjerenje na izborima. Ali eto, u Srbiji kao da dolazi do sazrijevanja, tamo prave kompromise i napreduju. Možda i u BiH dođe do promjene diskursa.
Zašto se inače političari u BiH uglavnom bave politikanstvom, a ne suštinom, kako da građani bolje žive, a ne da li će se RS otcijepiti ili ne?
To pitanje treba da postavite onom ko počinje priče o otcjepljenju. Sve je povezano, priče o referendumima, otcjepljenjima obeshrabruju investitore, a bez stranih investitora mi ne možemo obnoviti ekonomiju, zaposliti omladinu i učiniti da građani bolje žive. Ja sam radio na projektima koji znače bolji život i pomirenje ljudi. Turski kredit od sto miliona eura i pomenutu azerbejdžansku investiciju u Doboj sam ostvario na bazi ličnog prijateljstva sa liderima tih zemalja, a dobrobit od ovih projekata će imati građani oba entiteta, čak pretežno građani u RS.
Može li ta koalicija “Domovina”, po Vašem mišljenju, igrati značajnu političku ulogu u RS nakon narednih izbora?
Može. Vjerovatno će biti jezičak na vagi dva bloka srpskih stranaka izbalansirane snage. A zastupat će samo ono što po zakonu i Ustavu pripada svakom građaninu BiH. Ravnopravnost i jednakost.
SDA je uz pokroviteljstvo evropskih konzervativaca potpisala Deklaraciju o evropskim vrijednostima sa SDS-om i PDP-om. Čini se da ste uspjeli pronaći dosta zajedničkog sa ove dvije partije?
Upravo onog čega sami rekoste da nedostaje – bavljenja suštinom, traženja odgovora kako da građani bolje žive, a ne prošlošću i politikanstvom. Nadam se da neće sve ostati na lijepim opredjeljenjima koja smo potpisali pred prijateljima iz Evrope.
Kako komentarišete ovu čitavu političku dramu u vezi s izjavom premijera Turske Erdogana, za koju čak nije ni utvrđeno da li je tačna. Kako vidite ulogu Turske u BiH, ali i na Balkanu?
Postoji pretjerano, atavističko, teško objašnjivo nepovjerenje prema Turcima. Ako nas Turci pomiruju kroz mehanizam trilaterale, ako nas podupiru u našim EU aspiracijama, ako obnavljaju mostove i čaršije, grade škole i ambulante, ako investiraju u bh. ekonomiju, ako su nas snažno pomagali u danima nesreće izazvane poplavama, ne pitajući ko se kako zove i koje je vjere i nacije, a sve to je dobro i korisno, onda se treba iskreno zapitati šta je to u njihovom angažmanu loše i štetno, u čemu je problem. Ja ne vidim štete, neke loše, prikrivene namjere. I premijera Erdoana, bez pravog razloga, sataniziraju. Problem je izgleda u njegovom uspjehu koji ih zabrinjava. Harizmatičnog muslimanskog lidera koji je u stanju napraviti reformsko i privredno čudo od Turske teško prihvataju mnogi u Evropi.
Srbija se više ne miješa u odnose u BiH
Da li je, po Vašem mišljenju, dolaskom SNS-a i Vučića na vlast u Srbiji došlo do relaksiranja političkih odnosa Sarajeva i Beograda? Kako vidite ulogu Srbije i Hrvatske u BiH, ima li tu političkih miješanja u naša unutrašnja pitanja i odnose?
Ima još nekog povremenog paternalizma, ali nema pretenzija da se miješaju u unutarnje stvari BiH, da izlaze iz okvira koji je definisao Dejtonski sporazum. Barem zasad. Inače, i sam sam uložio mnogo energije i napora u stabiliziranje odnosa u regiji. I mislim da sam dao svoj doprinos tim procesima.
Zakon o prebivalištu protivan interesu povratnika
Ustavni sud BiH je ukinuo Odluku Vlade RS o provjeri tačnosti podataka prilikom prijave prebivališta. Zbog čega je SDA blokirao donošenje tog zakona u parlamentu BiH i da li ćete ponovo podnijeti apelaciju s obzirom na to da će Vlada RS donijeti sličnu uredbu?
Smatramo da je zakon protivan interesu povratnika, da omogućava nastavak progona nad onima koji su već jednom prognani. Slična stvar je i sa uredbom Vlade RS, ima isti cilj. Ako se ponovi modifikovana uredba istog sadržaja, bit će podnesena i modifikovana apelacija Ustavnom sudu. Radi se o državnoj, a ne entitetskoj nadležnosti, zakon mora biti donesen u državnom parlamentu i mora poštovati pravo ljudi na kretanje i nastanjivanje, naročito ranjivih grupacija kakvi su povratnici.