Direktor Porezne uprave FBiH Šerif Isović istakao je u magazinu Kapital na TV1 da očekuje da će 2016. godini biti završena sa naplatom direktnih poreza, za koje je nadležna Porezna uprava, u iznosu preko 4,5 milijardi KM, što će predstavljati povećanje javnih prihoda u odnosu na prošlu godinu za više od 450 miliona KM.
TV1: Ušli smo u 2017. godinu. Jeste li napravili presjek 2016? Kakvi su bili prihodi, jesu li očekivanja ispunjena?
ISOVIĆ: Kada su u pitanju naplate javnih prihoda, naša očekivanja su ispunjena, iako nemamo konačne rezultate. Rezultate još sabiramo i očekujemo da ćemo sredinom naredne sedmice imati tačno stanje. Preliminarno mogu reći da očekujemo da ćemo ovu godini završiti sa naplatom direktnih poreza, za koje je nadležna Porezna uprava, u iznosu preko 4,5 milijardi KM, što će predstavljati povećanje javnih prihoda u odnosu na prošlu godinu za više od 450 miliona KM.
To je dobar rezultat. On pripada svim poreznim obveznicima, naročito onima koji su dobrovoljno prijavljivali i plaćali svoje porezne obaveze, zatim radnicima i zaposlenicima Porezne uprave koji su podsticali porezne obveznike da izvršavaju svoje obaveze, te drugim kontrolnim organima, prije svega, Upravu za inspekcijske poslove, kao i Vladi FBiH koja je u proteklom periodu donijela određene sistemske zakone koji su na neki način pomogli da se podigne finansijska disciplina.
TV1: Dakle, situacija se na terenu disciplinovala u odnosu na onu kakva je bila proteklih godina?
ISOVIĆ: Da, svi rezultati pokazuju da se nivo svijesti poreznih obveznika diže, da sve više izmiruju svoje obaveze i očekivati je da će takav trend biti nastavljen i u 2017. godini.
TV1: Jedna od mjera koje je preduzimala Porezna uprava jeste i ograničavanje finansijskog poslovanja poreznih dužnika, mahom preduzeća u državnom vlasništvu. Je li bilo efekata i pomaka?
ISOVIĆ: Bilo je pomaka. Žao mi je principijelno što su te naše aktivnosti na izvjestan način prekinute, što se u međuvremenu očekuju sistemska zakonska rješenja. Generalno, u prethodnoj godini Porezna uprava je u postupku prisilne naplate, naplatila više od 120 miliona KM javnih prihoda. To nije dovoljno, ako se ima u vidu da je stanje duga u prisilnoj naplati oko 22 milijardne i 400 miliona KM, da se oko 1,5 milijarda nalazi u javnim subjektima. U tom kontekstu, da bi se ovo pitanje riješili, neophodno je donošenje sistemskih zakona, odnosno zakona kojima bi se uredila oblast ovog plaćanja.
Kada su u pitanju sistemska rješenja, Porezna uprava je na zahtjev Vlada dala određene prijedloge i ne vidim razloga da gotovo svi ti prijedlozi ne nađu utemeljenje u nekom zakonu, a kako će se on zvati, to je drugo pitanje. No, to je stvar koju bi sigurno trebalo realizovati, jer jedino na takav način ćemo naplatiti dužni dio obaveza. U suprotnom, ukoliko ne krenemo takvim putem, to bi značilo, uz primjenu svih sredstava prisilne naplate, uz primjenu implementacije novog Zakona o finansijskom poslovanju, blokadu i zaustavljanje rada tih subjekata, provođenje stečajnih postupaka, a znamo iz prakse da u tim stečajnim postupcima maksimalno naplaćuje do 20 posto potraživanja.
Mi smo konkretno dali prijedloge. Naš prijedlog je bio da se ti dugovi zamrznu na period od pet godina i da na zamrznuti dug ne teku zakazne kamate, te da se postojeće zatezne kamate na javni prihod otpišu, da se otpišu troškovi prisilne naplate, koje naplaćuje Porezna uprava, te da se otpišu troškovi zdravstva koji zaposlenici nisu koristili, jer imamo dosta firmi koje uopšte nisu koristile zdravstvenu zaštitu. Tim firmama zdravstveni fondovi nisu ovjeravali knjižice za zaposlene, tako da se i ta mogućnost razmotri, u smislu da je jedan ili veći dio tih obaveza otpiše.
Ako na tom fonu budemo gradili određena sistemska rješenja i ako ta rješenja budu jednakopravna, što je najvažnije, za sve subjekte, mislim da će to imati bolji rezultat, nego da se to radi nekI parcijalnI propisi ili da stanje ostaje ovakvo kakvo jeste.
TV1: Kako naplatiti godinama gomilane dugove na osnovu poreza, te prema fondovima penzijsko-invalidskog osiguranja?
ISOVIĆ: Prema postojećim zakonskim rješenjima, to je u nekom kratkom vremenskom periodu nemoguće naplatiti, jer bi to bukvalno značilo prestanak rada svih ovih subjekata. Ako obustavite rad tih subjekata, to bi istovremeno značilo i optuštanje radnika, te opet udar na te fondove jer čim nemate radnika, nemate uplate poreza i doprinosa na njihove plate. S druge strane, te firme ne bi imale novog prihoda iz kojeg bi to mogli naplatiti. Prodaja njihove imovine ni u kojem slučaju ne bi mogla podmiriti potrebe, jer mi objektivno sada imamo nerazvijeno tržište. Veoma je teško nešto prodati po nekoj realnoj cijeni. Mi u postupcima prisilne naplate po više puta objavljujemo prodaju, jer nam se ne isplati prodati, jer recimo imovina koja ima knjigovodstvenu vrijednost od 30 miliona, a na tu imovinu se niko ne javi ili nude neke mizerne cijene koje objektivno za te novce ne treba prodati, već treba čekati neko bolje ili iduće vrijeme.
TV1: Kada se može očekivati da se ova oblast uredi?
ISOVIĆ: Mislim da rješenje ove oblasti može ići veoma brzo, ukoliko za to postoji politička volja. To je zakon koji po svojoj sadržini ne bi trebalo da bude obiman, potrebno je implementirati rješenja koja smo mi predložili, eventualno neka druga, ali mislim da se u nekom kratkom vremenu može postići takav zakon, ukoliko za njegovo usvajanje postoji politička volja.
TV1: Koliko su aktivnosti Porezne uprave uticale na porast broja zaposlenih? Kako inspekcijski nadzori utiču na terenu?
ISOVIĆ: Inspekcijski nadzor Porezne uprave i drugih kontrolnih organa u značajnoj mjeri doprinijeli su rastu broja zaposlenih. Naime, jedna od aktivnosti koje je provodila Porezna uprava u prethodnoj godini jesu brze akcije čiji je cil bio suzbijanje sive ekonomije, suzbijanje rada na crno, otkrivanje subjekata ili objekata koji obavljaju djelatnost bez odobrenja za rad, izdavanje fiskalnih računa, odnosno evidentiranje prometa. Mi smo u prošloj godini proveli 30 takvih jednodnevnih akcija na području cijele FBiH. Izvršili smo otprilike 7,5 hiljada kontrola. U tim kontrolama direktno smo utvrdili više do 2.600 radnika koji su radili na crno, otkrili smo više do 1.200 objekata koji su obavljali djelatnost bez bilo kakvog odobrenja za rad, te više do 700 objekata koji nisu imali nikakav fiskalni uređaj, te gotovo 2.300 objekata koji nisu izdavali račune. Podnijeli smo više od 4.600 prekršajnih prijava, sa ukupno izrečenim sankcijama od više od 11 miliona KM. Ako uzmete u obzir samo broj neprijavljenih radnika koji je otkriven i broj neregistrovanih, te da su svi oni nakon naše inspekcijske kontrole morali biti prijavljeni, morali su se registrovati, jer smo mi pečatili takve objekte, a zapečatili smo oko 1.700 objekata, samo ove direktne aktivnosti više od 4.000 novih radnika moralo je biti prijavljeno.
Ako uzmete indirektne efekte, pomoć medija koji su nam jako puno pomogli u prošlom periodu u smislu prezentiranja rada Porezne uprave i prezentiranje ovih aktivnosti, ond asu ti indirektni efekti puno veći nego što su ovi direktni. Takođe i prijave građana su nam mnogo pomogle u otkrivanju i sprječavanju rada na crno. Kada se sve to u cjelini analizira, mislim da je doprinos koji je proveden u prošloj godini zaista značajan i on je u najvećoj mjeri doprinio porastu broja zaposlenih.
TV1: Je li rad na crno povećan ili smanjen u odnosu na prethodne godine?
ISOVIĆ: Prošle godine je oko 14.000 ljudi otišlo u penziju, a ako gledamo cijelu godinu, odnosno 11 mjeseci, broj radnika se povećao za 23.000. Sama ta činjenica govori o tim efektima. Mislim da je rad na crno značajno smanjen. Nažalost, on je još prisutan. I ovu priliku koristim da pozivem sve radnika koji rade na crno da se prijave i da alarmiraju Poreznu upravu, te građane koji imaju spoznaju o takvom radu. Mi ćemo interventno djelovati u smislu uticaja da se ti radnici prijave, da se na njihove plate obračunavaju porezi i doprinosi, te da time oni ostvaruju penzijski staž, a time istovremeno punimo i fondove PIO/MIO-a, zdravstva i drugih.
TV1: Porezna uprava pokrenula je u decembru akciju i pozvala građane da prijavljuju rad na crno. Ima li odjeka?
ISOVIĆ: Ima. U ovoj godini obradili smo oko 1.600 takvih prijava. Najveći dio njih je bio osnovan. I dalje pozivam građane da prijavljuju takve stvari, javno apelujem da to rade slobodno, da oni nisu cinkaroši ako to rade, kao što neki pokušavaju da to predstave putem medija ili na neke druge načine. Građani time izvršavaju svoju plemenitu dužnost, pomažu svim obespravljenim koji rade na crno i koji po tom osnovu ne ostvaruju svoja ljudska prava.
TV1: Mnogo prašine u javnosti se podiglo u vezi sa brojem zaposlenih u prošloj godini. Podaci se značajno razlikuju i kreću se između 16.000 i 28.000. Zašto je tolika razlika?
ISOVIĆ: Razlika je jednostavna. I ja sam saznao iz novina zašto je tolika razlika nakon informacije iz Zavoda za statistiku, po kojoj oni objavljuju samo podatke subjekata koji imaju uposlenih više od 10. Od 2011. godine Porezna uprava jedina je institucija koja vodi evidenciju prijava i odjava zaposlenika, te da su one vjerodostojne i tačne. Podaci koje daje i saopštava Porezna uprava zaista su tačni. Na kraju novembra bilo je 504.000 zaposlenih i to je tačan podatak. Iako mi dajemo svoje podatke Zavodu za statistiku, oni su nekom svojom metodologijom te podatke djelimično koriste, ne objavljuju u svom punom kapacitetu. Očito je da se mora promijeniti metodološki pristup izvještavanja od strane statistike. Ja garantujem da je, prema jedinstvenom sistemu registracije koji se vodi u Poreznoj upravi, broj uposlenih sa 30. novembrom iznosio nešto više od 504.000.
TV1: Na čemu će biti fokus Porezne uprave u 2017. godini?
ISOVIĆ: Mi smo posljednju godinu sve svoje ativnosti usmjerili na tri pravca. Prvi pravac je bio da mi nastavimo sa postojećim kapacitetima i resursima povećati rast javnih prihoda. Drugi pravac bio je sređivanje stanja u Poreznoj upravi koje je zaista teško u materijalnom, finansijskom i kadrovskom smislu. Treći pravac je da mi kroz svoj rad, kroz operativna i praktična saznanja, nudimo određena rješenja za poboljšanje stanja u fiskalnoj oblasti. I u godini koja je pred nama mi ćemo zadržati isti koncept rada i nadam se da će on uroditi plodom, kao što je to bilo u prethodnoj godini.