Srbija pokušava povećati broj domaćih turista vaučerima, vlasti u BiH nemaju strategiju za Neum, Hrvati su na Jadranu.
Vaučer od 40 eura – toliko bi trebalo da dobije 100.000 građana Srbije nižih primanja od vlasti ukoliko odluče da ljetni odmor provedu u svojoj zemlji.
Tako bi ovom akcijom nazvanom “Moja Srbija”, u koju je uloženo 4,1 milion eura, stanovnici novac ostavljali u državi, a ne na nekoj stranoj turističkoj destinaciji koje se nude ove godine.
Vlasti u Srbiji tako žele povećati prihode od turizma, a zainteresovanost građana vidjeće se sljedeće sedmice, jer od ponedjeljka počinju prijave za vaučere.
Iz Nacionalne asocijacije turističkih agencija YUTA u Srbiji kažu da stanovnici ove zemlje najviše odlaze u Grčku, kako u privatnom aranžmanu, tako i preko agencija, uprkos krizi koja je trenutno pogađa.
Druge hit destinacije su Bugarska, Turska i Crna Gora. Prema anketi koju je sprovela YUTA, 10 odsto građana Srbije ljetovaće u Hrvatskoj, ali u privatnom aranžmanu.
Ipak, iz Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacije Srbije nadaju se da će akcija “Moja Srbija” navesti stanovnike da izaberu neke od destinacija u vlastitoj zemlji.
Vaučer od 40 evra mogu dobiti penzioneri, nezaposleni, korisnici prava na dodatak za pomoć, te zaposleni sa primanjima koja ne prelaze 500 eura.
Oni moraju rezervisati smještaj za period od 1. avgusta od 20. novembra i to za najmanje pet noćenja kod ugostitelja koji su se prijavili za ovu akciju.
“Prema preliminarnim informacijama, oko 240 ugostitelja je prijavilo svoje objekte za pružanje usluge smještaja. Ukoliko formiramo procjenu na osnovu telefonskih poziva naših građana, onda je interesovanje zaista veliko”, kažu iz Ministarstva te naglašavaju da se građani mogu prijavljivati od 6. jula.
“Imajući u vidu da su tokom prošle godine naši turisti u inostranstvu potrošili 889 miliona eura, a država je od turizma prihodovala 863 miliona eura, što pokazuje blagi deficit, cilj kampanje da što veći broj turista iz Srbije godišnji odmor ili bar dio provede u svojoj zemlji kako bi se prihodi od domaćeg turizma povećali, vratili u budžet, a novac ostao u Srbiji”, navode.
Sa druge strane, iako Bosna i Hercegovina, za razliku od Srbije, ima Neum i izlaz na more, ne postoje slični pokušaji, tvrde iz turističke zajednice.
“Nešto organizirano i zvanično nema, a slažem se da bi trebalo poraditi na tome. Međutim, u Neumu toga jednostavno nema. Niti neke pomoći i strategije iz županije niti iz Federacije BiH, a ni od države”, tvrdi Andrija Krešić, direktor Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Prema njegovim riječima, u Neumu svakako prevladavaju domaći gosti, oni nižih primanja, međutim, problem je, kaže, što sezona traje veoma kratko.
“U tom kratkom periodu je sve puno, ali problem je predsezona i postsezona. Na tome treba da rade vlasti i tu treba da budu dati neki poticaji. Naravno da ne može to uraditi lokalna zajednica, jer oni žive od toga, to treba da urade više razine vlasti”, kaže Krešić.
“To rade europske zemlje, Italijani imaju tu strategiju godinama, daju svojim građanima poticaje i olakšice kako bi se novac zadržao u zemlji. Neum je jeftiniji od Hrvatske, a naši građani tamo odlaze na ljetovanje”, zaključuje.
Tako je, poređenja radi, cijena noćenja u sobi udaljenoj nekoliko minuta od plaže u Neumu 7,5 eura, dok se u obližnjem Dubrovniku za isti takav smještaj mora izdvojiti najmanje 55 eura.
Ipak, Bosanci i Hercegovci biraju jeftinije aranžmane na Jadranu, koji je i ove godine za njih najpopularnija destinacija ljetovanja, kako kažu iz turističkih agencija.
Građani BiH, tvrde, ovo ljeto često biraju i Tursku i Španiju, iako je posljednjih godina za njih atraktivna i Albanija.
U Hrvatskoj, sa druge strane, kažu, nemaju problema sa domaćim turistima koji najčešće biraju Jadran.
“Jadran je tradicionalno izbor najvećeg broja domaćih putnika. Ove sezone produljila se duljina boravaka klijenata na Jadranu, gosti biraju sve više noćenja, od sedam na više, osobito u glavnoj turističkoj sezoni. Najviše njih kreće prema sjevernoj i srednjoj Dalmaciji. Generalno, fizički pokazatelji govore o rastu u odnosu na prošlu sezonu”, ističe Nikolina Frklić iz Turističke agencije “Atlas” iz Zagreba.
Od drugih država, dodaje, Hrvati biraju Grčku, koja je i dalje hit destinacija.
Dario Trnka iz Hrvatske turističke zajednice potvrđuje da se broj “domaćih turista” povećao.
“U razdoblju od siječnja do svibnja 2015. godine, domaći turisti bilježe rast u dolascima od četiri posto, s ostvarenih 490.000 dolazaka, te u noćenjima od šest posto, sa ostvarenih 1,4 miliona noćenja”, navodi.
Međutim, prema zvaničnim statistikama, povećava se i broj turista iz BiH, ali i iz Srbije.
“Turisti iz BiH u prvih pet mjeseci imali su 52.000 dolazaka, što je rast od 11 posto, te 193.000 noćenja. Srpski turisti u prvih pet mjeseci ostvarili su 25.000 dolazaka, znači rast od sedam posto, i 72.000 noćenja, što je rast od 13 posto”, dodaje Trnka.
Crna Gora na svojim obalama ima manji broj domaćih turista. Prema podacima državne Agencije za statistiku “Monstat”, u prošloj godini bilo je 1,5 miliona turista, od čega 10 odsto domaćih.
U 2014. najviše turista bilo je iz Rusije, njih 30 odsto, zatim Srbije, 24 odsto, te Bosne i Hercegovine – 7,5 odsto.
Kako navode iz turističkih agencija iz ove zemlje, Crnogorci su se posljednjih godina zasitili svojih plaža pa se sve češće opredjeljuju za udaljenije destinacije poput Grčke, Turske i Italije, piše Al Džazira.