Genetski materijal koji nosimo sa sobom razlikuje nas kada je u pitanju boja kose ili očiju. Ali među nama postoje ljudi koji, zahvaljujući određenim mutacijama na DNK, imaju sposobnosti koje većina nema.
1. Otpornost na visok holesterol
Danas većina ljudi ima problem sa visokim holesterolom. Holesterol može izazvati ozbiljna srčana oboljenja koja na kraju mogu izazvati smrt, pa je preporuka ljekara da smanjite brzu hranu i unos masti. Ali postoje ljudi koji mogu da jedu sve što žele bez straha.
Nivo lošeg holesterola ostaje minimalnan bez obzira na to da li jedu krofne, jaja, picu, prženu slaninu i hamburgere svaki dan zahvaljujući rijetkoj genetskoj mutaciji. Njima nedostaje kopija gena PCSK9. Iako nedotatak nekog gena obično znači problem, za njih je to korisno. Ova mutacijija otkrivena je prije deset godina. Najčešće se radi o Afroamerikancima koji zahvaljujući toj mutaciji imaju 90 odsto manji rizik od srčanih bolesti. Nakon ovog otkrića, ljekari pokušavaju da naprave lijek koji će blokirati postojeći gen kod ostale populacije u svrhu bolje kontrole masnoće u krvi.
2. Otpornost na HIV
HIV je jedna od najtežih bolesti današnjice, a doktori još nisu našli lijek. Ova neizlječiva bolest za mnoge je najveći strah, ali nekim ljudima ne prijeti opasnost čak ni od HIV-a. Razlog je genetska mutacija koja blokira protein CCR5. Virus HIV-a koristi taj protein kao vrata za ulaz u ljudski organizam, a kako je kod njih taj protein blokiran, HIV ne može da ih zarazi. Ipak, ta genetska mutacija pogađa tek jedan odsto bijelaca.
3. Super guste kosti
S godinama gustina kostiju se smanjuje, što ih čini lako lomljivim. Postoji grupa ljudi koja ni u strosti nema problem sa gustinom kostiju i osteoporozom. Tajna je u mutaciji SOST gena.
Taj gen mogu da imaju pripadnici afričke populacije, a on je važan zato što kontroliše protein skleroistin koji reguliše gustinu kostiju. Ako se kod čovjeka javi samo jedna kopija gena, njegove su kosti izuzetno snažne i u starosti, ali već dvije kopije tog gena mogu uzrokovati probleme poput gigantskog i nekontroliranog rasta.
4. Otpornost na malariju
Malarija je bolest od koje godišnje umre preko 600.000 ljudi u svijetu. Ipak, neki ljudi otporni su i na taj virus. Njega prenosi komarci, ali neki ljudi otporni su na malariju zahvaljujući jednoj drugoj bolesti.
U pitanju je srpsata anemija, specifičan tip anemije u kojem postoji abnormalni tip hemoglobina u eritrocitima. Malarija je tip parazita koji ulazi u crvena krvna zrnca i tamo se razmnožava i uništava ih. Abnormalni hemoglobin nije dobar domaćin parazitu, pa su oboljeli zaštićeni od ove opasne bolesti.
5. Zlatna krvna grupa
Doskora smo vjerovali da postoje četiri krvne grupe – 0, A, B i AB koje se dodatno mogu podijeliti u osam krvnih grupa u zavisnosti od toga da li je Rh faktor pozitivan ili negativan. Opšte pravilo je da krvna grupa 0 univerzalna i svako je može primiti, ali to nije u potpunosti tačno.
Postoji i zaista rijedak tip krvi, tzv. grupa Rh-ništa, koja ne sadrži nikakve antigene u Rh sastavu, a na svijetu postoji tek četrdesetak ljudi sa ovom mutacijom. Ono što ovu krv čini posebnom je to što je znatno bolja kao univerzalni davalac i od krvne grupe 0. Kompatibilna je sa svim drugim rijetkim krvnih grupama, ali u svijetu trenutno ima svega devet živih donora. Ova krvna grupa zove se još i zlatna krvi. Oni koji je imaju imaju privilegiju da pomognu svima na svijetu, ali ako njima bude zatrebala pomoć može pomoći samo devet ljudi na svijetu.
6. Oni mogu da jedu ljudsko meso bez posljedica
Osim moralnih, postoje i oni zdravstveni razloz zbog kojih se nijednoj vrsti ne preporučuje da jede pripadnike sopstvene vrste.
Naime, gotovo cijelo pleme Fore iz Nove Gvineje sredinom 20. vijeka “pokosila” je epidemija bolesti kuru. To je degenerativna i fatalna prionska bolest mozga slična kravljem ludilu, zbog koje se mozak pretvara u “kašu”. Oboljeli prvo dožive probleme sa pamćenjem, a potom polude, s time da sa bolešću mogu da žive nekoliko godina. U početku antropolozi i ljekari nisu mogli da shvate zašto je pleme bolesno, a onda su otkrili da se bolest širi na tzv. pogrebnim gozbama gdje se u znak poštovanja prema pokojniku jede dio njegovog mesa. Ali, ipak nisu svi bili zaraženi nakon takvog kanibalističkog rituala, a preživjeli su imali mutaciju gena nazvanu G127V, koja ih je spasila iako su konzumirali zaražene leševe.
7. Spavaju tri do četiri sata dnevno bez posljedica
Prosječnom čovjeku potrebno je od sedam do osam sati sna dnevno da bi mogao normalno da funkcioniše, ali postoje ljudi koji godinama mogu da spavaju tri do četiri sata, a da to ne utiče na njihovo zdravlje i sposobnosti.
To se objašnjava mutacijom gena DEC2, zbog koje oni spavaju manje, ali učinkovitije, odnosno s intenzivnijim REM fazama sna koje donose više odmora. Što kvalitetnije spavamo, to nam je manje sna potrebno, objašnjavaju naučnici. Primeri ljudi iz prošlosti kojima je bilo dovoljno nekoliko sati san su i Margaret Tačer, Napoleon i Albert Ajnštajn.
8. Jasno vide u vodi
Većina životinja kristalno jasno vidi u vodi, ali to nije slučaj i sa ljudima. Naš je vid u takvim ograničen i mutan jer voda ima sličnu gustinu kao tečnost u našim očima, što ograničava svjetlo koje ulazi u oči. Ipak, određena grupa ljudi iz plemena Moken ima sposobnost da jasno vidi pod vodom, čak i na dubini do 22 metara. I ne samo to. Naučnici su čak utvrdili da ljudi iz ovog plemena imaju dvostruko oštriji vid u vodi.
Ljudi iz plemena Moken provode oko osam mjeseci u godini na svojim brodovima, a na kopno se vraćaju samo kako bi uzeli nužne stvari ili dopremili školjke i ribe koje su uhvatili. Oni prikupljaju stvari iz mora po tradicionalnim metodama, bez maski ili opreme za ronjenje, a zahvaljujući stalnom usavršavanju i ponavljanju ronjenja, bez problema mogu razlikovati kamen na morskom dnu od jestive školjke.
9. Spremni na život na ekstremnim nadmorskim visinama
Tibetanci i Nepalci žive na prosječnoj visini od 4.000 m, gdje vazduh sadrži oko 40 odsto manje kiseonika. Njihovi su se organizmi prilagodili s većim kapacitetom pluća, a za razliku od “normalnih” ljudi koji na velikim visinama proizvode više crvenih krvnih zrnaca, oni proizvode manje – čime se sprečava zgušnjavanje krvi i nastanak ugrušaka.
Za to je zaslužna genetska mutacija odnosno produžetak DNK nazvan EPAS1. Han Kinezi koji su srodnici Tibetanaca ne dijele tu gensku karakteristiku, a kako su se kao narod razdvojili prije 3.000 godina, a naučnici smatraju da je do mutacije došlo unutar posljednjih 100 generacija, što je vrlo kratko vrijeme iz perspektive evolucije.
10. Tolerancija na hladnoću
Većina ljudi ne voli zimu ni niske temperature. Ipak, narodi poput Eskima, koji žive u ekstremno hladnim predjelima, prilagodili su se na tako niske temperature.
Studije su pokazale da čovjek koji nije porijeklom iz Sibira ni nakon 50 godina života u tom dijelu svijeta ne podnosi lakše hladnoću, dok oni čiji su preci odatle, a sami tamo ne žive – nemaju problema sa zimom i niskim temperaturama. Takvi ljudi imaju oko 50 odsto brži bazalni metabolizam zahvaljujući čemu podnose zimu bez drhtanja. Takođe, razlika je i u broju žlijezda znojnica koje omogućavaju da tijelo otpušta znoj, odnosno imaju ih manje nego ljudi iz toplijih dijelova svijeta. Zahvaljujući tome Aboridžini u Australiji mogu da spavaju na zemlji bez skloništa ili pokrivača tokom hladnih noći, a Eskimi mogu da plivaju u ledenoj vodi, a da to ne utiče na njihovo zdravlje.