Bosna i Hercegovina troši oko 20 posto svog BDP-a na energiju što je tri puta više nego SAD ili zemlje EU-a. Istovremeno, ukupna potrošnja energije po stanovniku u našoj zemlji je manja od svjetskog i europskog prosjeka. Ovo je jedan od zaključaka iz analize “Unaprjeđenje energetske efikasnosti (EE) u institucijama u Federaciji BiH” koju je uradio Ured za reviziju institucija u FBiH.
Podatak o maloj potrošnji kod stanovništva i rasipanju novca na energente u institucijama ukazuje na siromaštvo i slabo razvijenu ekonomiju, a istovremeno i na neracionalnost i rasipanje kada je u pitanju korištenje energije. U izvješću stoji kako iako u apsolutnim iznosima razvijene zemlje imaju znatno veću potrošnju energije, u istima je energija iskorištena na znatno efikasniji način te generira veći BDP nego je to slučaj u BiH.
Iako je pojam energetske efikasnosti u državi poput BiH u kojoj ne funkcionira niti jedan segment i u kojoj većina stanovništva jedva preživljava, sporedna tema, na ovoj sporednoj stvari mogli bi se godišnje uštedjeti milijuni maraka. Za tim milijunima vape socijalne kategorije, nerazvijeno gospodarstvo, nezaposleni, a ovo je samo kap u čaši rastrošnosti u institucijama koje bi uz minimalne napore mogle napraviti ogromne uštede.
Unapređenjem EE se ostvaruju značajne uštede energije i novca, smanjenje negativnih posljedica na okoliš, stvaraju nova radna mjesta, i povećava ekonomski rast i održivi razvoj. Podsjetimo kako je BIH potpisala ugovor sa Energetskom zajednicom (2005.g) čime se, između ostalog, obvezala na smanjenje u finalnoj potrošnji energije za 9 posto u periodu 2011.-2018.g. Za ovaj posao obavezni su entiteti, no po pitanju uštede energije u godinama iza nas ništa nije urađeno.
Umjesto da stvore pretpostavke za uštede na energentima u federalnim institucijama su za tri godine, odnosno u periodu od 2011.-2014.godine potrošili preko 24 milijuna maraka na izdatke za energente. Prema raspoloživim podacima iz revizije proračuna institucija na državnoj razini ovi troškovi su mnogo veći. Naime, u reviziji proračuna za 2013. stoji kako institucije koje se financiraju iz proračuna BiH godišnje na energiju i komunalne usluge potroše više od 17,8 milijuna maraka ili skoro 2 posto proračuna. Ni u tim institucijama nitko ne razmišlja o gašenju grijanja, svjetala ili smanjenju hlađenja na normalnu razinu.
Navedena sredstava su u glavnom utrošena za potrebe grijanja i klimatizacije prostorija. Kako su uspjeli potrošiti toliko novca odgonetnuli su revizori. -U većini institucija, ne postoje centralni termostati, a podešavanje grijanja putem ventila na radijatorima nije uobičajena praksa. Revizijski tim je tokom intervjua u tri institucije, zapazio da se radi pregrijanosti kancelarija držao otvoren prozor, a da su istovremeno radijatori bili maksimalno zagrijani. Ispitanici su potvrdili da u takvim situacijama nemaju običaj, a ni upute da putem ventila reguliraju (smanje) grijanje, kazali su revizori. Primjer pozitivne prakse je prepoznat u Federalnom hidrometeorološkom zavodu. Oni su praćenjem temperature u prostorijama i uspjeli uštedjeti oko pet tisuća maraka godišnje koje su uložili u adaptaciju prostorije. Pozitivan primjer je i USŽ.
Iako sistematični podaci o potrošnji energije u javnim zgradama na ovom području nisu dostupni, Svjetska Banka procjenjuje da je potencijal za uštede 35-40 posto trenutne potrošnje. Analize također pokazuju da energetska potrošnja može biti reducirana 20-50 posto u slučaju poboljšanja EE postojećih sistema, a čak između 50 i 90 posto u slučaju primjene novih energetski efikasnijih sustava i uređaja. Osim navedenog, treba naglasiti da se, u većini slučajeva, period povrata investicija uloženih u energetski efikasne tehnologije kreće u granicama od dvije do osam godina. Mali potezi koji znače velike uštede u institucijama mogu se postići smanjivanjem grijanja na normalnu temperaturu, smanjivanjem hlađenja na normalnih 26 stupnjeva, a ne 15 kako to sada rade, gašenjem sijalica nakon radnog vremena, zamjena neonskih svjetala štednim jer 70 posto osvjetljenja u institucijama je neonsko itd. Sve ovo mali su koraci za uposlene u institucijama, a veliki za društvo jer bi se svaka ušteđena marka na potrošnji energenata mogla usmjeriti u nova upošljavanja i razvoj gospodarstva.