U Bosni i Hercegovini vlada visoki stupanj porezne nesigurnosti, navodi se u istraživanju vodeće svjetske revizorske kuće Deloitte, koja se bavi i procjenama rizika, analizom poreznih sustava te financijskim savjetovanjem više od 200.000 kompanija u 150 zemalja svijeta.
U istraživanju su sudjelovali voditelji poreznih odjela kompanija koje posluju u BiH, a Deloitte je poslovno ozračje u BiH usporedio i s onim u 29 zemalja Europe, piše Dnevni list.
BiH se tako s više od 90 posto odgovora o “visokom stupnju porezne nesigurnosti” našla u društvu bankrotirane Grčke i uzdrmanog Portugala, dok je u ostalim europskim zemljama takav odgovor dalo u prosjeku 41 posto ispitanika.
Da je “porezna nesigurnost u BiH veća nego u drugim europskim zemljama”, smatra 83 posto ispitanih. Da bi se “pojednostavljenje poreznog sustava uvelike odrazilo na konkurentnost u BiH”, smatra 50 posto ispitanika, kao i da bi “gospodarstvo bilo konkurentnije kada bi postojala veća sigurnost po pitanju budućnosti poreznog sustava”.
– Porezni stručnjaci žele stabilne porezne zakone jer vjeruju da samo takvi zakoni mogu pozitivno utjecati na poslovnu konkurentnost zemalja u kojima rade. Ne sviđa im se nesigurnost te sugeriraju kako bi pojednostavljenje poreznog sustava također doprinijelo konkurentnosti država – navodi Emir Ibišević, menadžer u Deloitteu.
No, ni u susjednoj, prezaduženoj Hrvatskoj nije blistavija situacija gdje je 79 posto ispitanih voditelja poreznih odjela ocijenilo kako u njihovoj zemlji vlada visoka porezna nesigurnost ili pak Sloveniji gdje je to kazalo 77 posto njih. Potpuno suprotna situacija je, primjerice, u Luksemburgu, Nizozemskoj ili Irskoj gdje je 90 posto ispitanih reklo kako vlada “visoki stupanj porezne sigurnosti”. Prosječan stupanj porezne nesigurnosti u Europi je 54 posto i niži je nego prošle godine kada je iznosio 60 posto.
Slično kao u Europi, 83 posto ispitanika iz BiH smatra da im je u proteklih godinu dana odnos s poreznim vlastima ostao isti, a čak 17 posto se izjasnilo da im je taj odnos u usporedbi s prošlom godinom i bolji. “Nitko od ispitanika iz BiH nije naveo da ima loše odnose, nego odlične (33 posto), dobre (50 posto) i ni loše ni dobre (17 posto)”, kaže Emir Ibišević, menadžer u Deloitteu.
Zanimljiva je ocjena i kanadskog Frasera, vodećeg instituta koji svake godine izrađuje svjetski indeks ekonomskih sloboda, mjereći stupanj do kojeg politike i institucije država podržavaju ekonomsku slobodu. Među 151 državom svijeta, BiH dijeli 80. poziciju zajedno s Indonezijom, na razini smo Grčke, a ispred Slovenije i Srbije, ali iza Makedonije, Crne Gore i Hrvatske. Ključni čimbenici su osobni izbor, sloboda razmjene, ulaska i natjecanja na tržištu te sigurnost osobe i privatnog vlasništva. Četrdeset točaka se koristi za dizajniranje sažetog indeksa i mjerenje stupnja ekonomske slobode u pet širokih oblasti.