Iz Hitne pomoći ističu da imaju neuobičajeno velik broj intervencija zbog temperaturnih oscilacija, te ističu da to što mislimo da smo zdravi, ne znači i da jesmo. Preporuka – redovni pregledi
Biometeorološka prognoza građanima BiH posljednjih dana baš i nije naklonjena. Nagle promjene temperature, snažni udari vjetra i natrposječno toplo vrijeme za ovo doba godine loše utiču na zdravlje i raspoloženje većine populacije, posebno hroničnih bolesnika, meteoropata i starijih ljudi.
Iako su se nekada uglavnom starije osobe žalile na glavobolju, bolove u kostima i zglobovima kod promjene vremena, danas smo svjedoci kako većina nas na određeni način reaguje na nepovoljne vremenske prilike.
U posljednjih 48 sati temperatura zraka u našem gradu se promijenila za 26 stepeni, sa minus 10 na plus 16, a ovakve temperaturne oscilacije škode i, uslovno rečeno, zdravim ljudima, a nisu pošteđene ni mlađe osobe.
Drastične vremenske promjene kuluminirale su smrću 30-godišnjaka iz Sarajeva, koji je jučer u jutarnjim satima dovezen u prostorije Zavoda za Hitnu medicinsku pomoć KS-a.
Doktorica Sena Softić-Taljanović, direktorica ove zdravstvene ustanove, kazala nam je da ne može sa sigurnošću reći usljed čega je 30-godišnjak preminuo.
“Jučer, u jutarnjim satima, u Zavod za Hitnu medicinsku pomoć otac je dovezao sina kojem je pozlilo. Mladić je po dolasku već bio mrtav. Poduzeli smo sve mjere, ali nažalost, nismo ga uspjeli oživjeti. Neuobičajeno je da neko ko ima 30 godina i izvrsnog je zdravlja premine. Ne mogu sa sigurnošću reći od čega je umro, ali prema izjavi mladićevog oca, nije imao nikakvih zdravstvenih tegoba”, kazala je Softić-Taljanović.
Naglašva kako ljekari ovih dana imaju pune ruke posla, kako u samom Zavodu za Hitnu medicinsku pomoć tako i u kućnim posjetama.
“Na javnim mjestima smo imali 23 intervencije, što je jako veliki broj. Burno reaguju hronični pacijenti, prije svega hronični srčani bolesnici, bolesnici koji imaju povišen krvni pritisak, plućni bolesnici, bolesnici sa reumatskim oboljenima, a nagle promjene vremena teško podnose i psihijatrijski pacijenti”, ističe Softić-Taljanović i dodaje kako su osjetljiva kategorija i meteoropati čije se tegobe manifestuju čitavim skupom simptoma – od psihičkih promjena do tjelesnih tegoba.
Kako temperaturne oscilacije osjećaju hronični bolesnici, osjećaju ih i zdravi ljudi, ali i oni mlađi, što se najviše očituje glavoboljama, malaksalošću, umorom, iscrpljenošću, te nesanicom koja je pobesno uočljiva.
Preporuka ljekara hroničnim bolesnicima je da redovno uzimaju propisanu terapiju i da u tom segmentu budu strogo disciplinirani.
“Ukoliko hronični bolesnici osjete da ne reaguju dobro na terapiju, trebaju se obratiti porodičnom ljekaru, sa njim se konsultirati. U slučaju da dođe do naglog pogoršanja zdravstvenog stanja, treba pozvati Hitnu pomoć, jer život ne smije biti ugrožen”, naglašava Softić-Taljanović.
Prevencija na prvom mjestu
Mjere prevencije su preporučljive svima, ne samo starijim osobama i hroničnim bolesnicima.
“Svim građanima se preporučuje da makar jednom u pola godine urade kontrolne nalaze, da odu na pregled. Možda mislimo da smo zdravi, ali nismo pregledani”, kaže Softić-Taljajnović i dodaje kako bh. građani nisu disciplinovani što se tiče redovnih, kontrolnih pregleda te kako smo u tom pogledu daleko od evropskog standarda.
“O zdravlju počinjemo voditi računa kada je ono već narušeno. Pravi način zaštite zdravlja jeste prevencija – to je najbolja preporuka”, zaključuje doktorica Softić-Taljanović.