Deklaracija o snažnijoj saradnji država regiona u procesu traženja nestalih osoba, potpisana jučer u Mostaru između BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, nije samo nova nada za porodice koje traže svoje najmilije, piše bh. novinska agencija Patria (NAP). To je još jedna važna poruka zločincima da se obruč oko njih steže i da će jednog dana ipak odgovarati za svoja nedjela.
Prema podacima Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP), koja je i bila inicijator susreta predstavnika četiri zemlje, u sukobima na području bivše Jugoslavije nestalo je oko 40.000 osoba od čega je najveći broj, oko 30.000, nestalo u BiH. Na području BiH se trenutno traga za više od 8.000, a od kraja agresije do danas je pronađeno više od 22.000 osoba, prenosi NAP.
Većina od ukupnog broja nestalih ubijeni su tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu na najsvirepiji način, a među njima ima i veliki broj žena i djece. Njihova tijela često su više puta premještana iz masovnih grobnica, zločinci su na taj način željeli prikriti zlodjela koja su počinili.
Najveći broj direktnih egzekutora ovih nedjela danas se slobodno kreće Bosnom i Hercegovinom i zemljama regiona, a veliki broj njih se nalazi i na čelnim državnim pozicima, kao što je slučaj sa nekoliko općina u Republici Srpskoj.
U Sarajevu je počekom jula prikazan i film „Nedostaješ mi“ Balkanske istraživačke mreže (BIRN), koji je aktuelizirao temu koja govori ne samo o patnji kroz koju su prošle nestale osobe, već i patnji kroz koju prolaze porodice nestalih u procesu njihovog traženja. A ona je, složili su se svi sagovornici ovog dokumentarnog filma, itekako velika.
Amor Mašović, član Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH pojasnio je da je potpisivanje Deklaracije u Mostaru još jedan korak ka unaprijeđenje traženja nestalih osoba, odnosno korak bliže ka osnivanju internacionalne organizacije koja će biti prva na poprištu, na stratištu, odnosno na mjestu nesreća, što bi itekako ubrzalo proces pronalaska nestalih osoba.
On smatra da je i ICMP formiran ranije, prije sukoba na prostorima bivše Jugoslavije, vjerovatno bi i sadašnji proces traženja nestalih na prostoru BiH i bivše Jugoslavije tekao brže nego što on teče danas, prenosi NAP.