Pravoslavni vjernici u nedjelju slave uskrsnuće Kristovo – Vaskrs, pozdravljajući se tradicionalnim pozdravom “Hristos voskrese, vaistinu voskrese”.
Uskrs ili Vaskrs najveći je kršćanski praznik kojim se proslavlja Isusov povratak u život – uskrsnuće. Po kršćanskom vjerovanju, to se dogodilo trećeg dana poslije njegove smrti, uključujući i dan smrti, tj. prve nedjelje poslije Velikog petka. To je pokretni praznik i slavi se poslije židovske Pashe u prvu nedjelju poslije punog mjeseca, koji pada na sam dan proljetne ravnodnevnice, ili neposredno poslije nje. Kod istočnih kršćana, Uskrs najranije može pasti 4. travnja, a najkasnije 5. svibnja, a kod zapadnih kršćana uvijek pada između 22. ožujka i 25. travnja.
Iz teološke perspektive, Vaskrs predstavlja najvažniji kršćanski blagdan, a njime se izražava radost zbog konačne pobjede sina Božjeg nad smrću i progonstvom.
Pripreme za Uskrs se razlikuju od običaja do običaja. Tradicionalno počinju na Veliki četvrtak, dan pričešća, a nastavljaju se Velikim petkom. Svećenici u pravoslavnim crkvama iznose crvenu plaštanicu i polažu je ispred oltara. Do subote navečer, vjernici su u prilici da plaštanicu celivaju (vjerski motivirano ljubljenje). Na Veliki petak se ne služe liturgije, a to je dan strogog posta, tijekom kojega kršćani ne konzumiraju mast bez obzira na porijeklo i svi se poslovi u kućanstvu obustavljaju.