Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je kako jako cijeni ekonomsku saradnju Turske sa Rusijom te činjenicu da Turska nezavisno donosi odluke, javlja Anadolija.
“Stav naše vlade je otvoriti nove perspektive za povećanje trgovinske razmjene sa Turskom. Prije svega se može govoriti o tome da turski poljoprivrednici popune prazninu na velikom ruskom tržištu. Pozitivno ocjenjujemo namjeru turskih proizvođaća da povećaju izvoz mesa, mlijeka, ribljnih proizvoda, voća i povrća u Rusiju”, rekao je Putin.
Uoći posjete Turskoj gdje će prvog decembra učestvovati na 5. Tursko-ruskom vijeću visoke saradnje (UDIK), Putin je za Anadoliju govorio o političkim, ekonomskim i kulturnim vezama Rusije i Turske kao i o najznačajnijim regionalnim i međunarodnim pitanjima.
Naglasivši kako Turska nezavisno donosi odluke u oblasti vanjske politike, ruski predsjednik je dao jasne naznake da će iz Turske u Rusiju biti povećan uvoz prehrambrenih proizvoda. Naglasio je i mogućnost nove saradnje u oblasti industrije i svemirskih istraživanja.
Koje ćete konkretne ciljeve u oblasti političkih, ekonomskih i kulturnih pitanja rusko-turskih odnosa iznijeti na 5. Tursko-ruskom vijeću visoke saradnje (UDIK) u Ankari? Šta su razlozi da su odnosi dvije zemlje, u generalnom smislu, bliski uprkos određenim političkim razilaženjima u vezi sa nekim regionalnim pitanjima?
“Zvanična posjeta Turskoj i 5. Tursko-rusko vijeće visoke saradnje (UDIK) su važni koraci za razvoj međudržavne saradnje. Uz pomoć zajedničkih napora ovi odnosi su posljednjih godina bili konstruktivni i u skladu sa duhom susjedstva, a zasnovani su na povjerenju, principu jednakosti i uzajamnom uvažavanju interesa. S turskim predsjednikom Recepom Tayyıpom Erdoganom ćemo razgovarati o svim pravcima saradnje između Rusije i Turske uključujući i pokretanje zajedničkih strateških projekata u oblasti energetike. Razgovarat ćemo o rezultatima saradnje iz prošle godine te ćemo postaviti nove ciljeve usmjerene budućnosti. Naravno da ćemo se osvrnuti i na međunarodne i regionalne teme. Turska je od davnina do danas važan partner Rusije u oblasti vanjske trgovine i zadržat će tu poziciju. Trgovinska razmjena između naše dvije zemlje 2013. godine je dostigla 32,7 milijardi dolara. Direktne investicije Rusije u Turskoj veće su od 1,7 milijardi dolara. Turske investicije u Rusiji su blizu jedne milijarde dolara. U našem zajedničkom interesu je da nastavimo taj pozitivni trend”, rekao je Putin.
“Na dnevnom redu se nalazi i razvoj trgovinske razmjene i pokretanje industrijskih partnerstava zahvaljujući high-tech proizvodima. U tom pravcu, razvijamo niz značajnih zajedničkih projekata. Na primjer, u Rusiji su fabrika željeza i čelika Magnitogorsk i fabrika željeza i čelika Iskenderun izvršile modernizaciju i povećale svoje kapacitete. Uloženo je blizu dvije milijarde dolara. Ruska Grupa GAZ i turska atuomobilska kompanija Mersa u gradu Sakarya su pokrenuli postrojenja za auto industriju. Saradnju u oblasti svemirskih istraživanja je jedno od obećavajućih područja za jačanje naših odnosa. Tako je 15. februara ove godine ruski raketni nosač uspješno lansirao u svemir “Turksat-4A”, turski telekomunikacijski satelit. Naredne godine planiramo lansirati drugi “Turksat-4B” satelit. Također, želio bih napomenuti da trenutno posluje oko 100 turskih građevinskih kompanija u Rusiji. U međuvremenu, neki su učestvovali u izgradnji infrastrukture za Olimpijske igre u Sočiju. Nadam se da će se ovo iskustvo održati i u narednim godinama i da će turske firme raditi na izgradnji objekata za velike međunarodne sportske događaje. Bilateralni odnosi na kulturnom i humanitarnom polju se razvijaju na dinamičan način. U februaru je u Ankari osnovan Ruski centar za nauku i kulturu. U Moskvi je planirano da se otvori Turski kulturni centar Yunus Emre koji nosi ime velikog pjesnika iz 13. i 14. stoljeća Yunus Emrea. U posljednjih desetak godina Turska je postala najposjećenija zemlja od strane ruskih turista. To je u velikoj mjeri zato što su ukinute vize za kratke posjete. U 2013. godini, Tursku je posjetilo 4,3 miliona ruskih turista, dok je samo od januara do septembra ove godine, ta brojka dostigla 4,1 miliona. Mislimo da bi održavanje međusobnih sajmova turizma dodatno povećalo broj turista u našim zemljama. Mi zasigurno uvijek s velikim zadovoljstvom ugostimo naše goste iz Turske. Ovako dinamični i višedimenzionalni odnosi su najbolja garancija da rusko-turski odnosi imaju stalni karakter i dobar kontinuitet te ne ovise o trenutnom okruženju. Naravno, naši stavovi ne mogu biti isti u nekim pitanjima, i mogu čak biti i drugačiji. To je prirodno za države koje imaju nezavisnu vanjsku politiku. Međutim, najvažnije je da smo svjesni vrijednosti partnerstva između naših zemalja i naših naroda ali i našeg zajedničkog uvjerenja o značaju nastavka međusobnog dijaloga”, rekao je ruski predsjednik.
Turska trenutno vrši pripreme u vezi sa potrošnjom prirodnog plina tokom zimske sezone. Šta planirate u vezi sa povećanjem količine plina koji izvozite u Tursku ali i revizijom visine cijena plina? Kakvu saradnju Rusija planira sa Turskom na polju energetike i posebno nuklearne energije, korištene u mirnodopske svrhe?
“Posljednjih desetak godina naša trgovinska i ekonomska saradnja je postala lokomotiva naših dobrih odnosa. Turska je nakon Njemačke postala drugi najveći kupac ruskog prirodnog plina koji se dostavlja putem Zapadnog plinovoga čiji tranzit je kroz Ukrajinu, Moldaviju, Rumuniju i Bugarsku, i putem plinovoda Plavi tok. Prošle godine, Rusija je Turskoj dostavila 26,6 milijardi kubnih metara plina, a vjerovatno ćemo do kraja ove godine premašiti tu cifru. Vrlo dobro razumijemo koliko su ruski energetski resursi važni za socio-ekonomski razvoj Turske. Zato uvijek odgovaramo pozitivno na zahtjeve za izvoz prirodnog gasa. U oktobru smo postigli načelni dogovor o povećanju godišnje pošiljke prirodnog plina preko plinovoda Plavi tok sa 16 milijardi kubnih metara na 19 milijardi. Naši stručnjaci prate razvoj događaja. Ako je potrebno govoriti o određivanju cijene za dodatnu dostavu, ova pitanja je potrebno pažljivo razmotriti između relevantnih kompanija, ali svakako uzimajući u obzir realne uslove turskog tržišta prirodnog plina. U okviru diversifikacija ekonomskog partnerstva s Turskom namjeravamo da zajednički odredimo strateški pravac našeg rada, uključujući i high-tech područja. Među njima se nalazi i područje nuklearne industrije. U decembru 2010. godine, u Turskoj je potpisan Sporazum o saradnji u vezi sa radom nuklearne elektrane u Akkuyu. Uloženo je 20 milijardi dolara, što će omogućiti realizaciju ovog velikog projekta, ali doprinijeti na odgovarajući način i energetskoj sigurnosti Turske, te, zahvaljujući angažovanjem turskih kompanija, omogućiti i kreiranju novih poslovnih prilika. Trenutno vašoj zemlji pomažemo u edukaciji kvalificiranih stručnjaka za nove i obećavajuće sektore. Od 2011. godine više od 250 turskih studenata poslato je u četiri grupe na studij u Rusiju.”
Kakve mogućnosti postoje za razvoj bilateralnih trgovinskih odnosa sa Rusijom i, po vašem mišljenju, koje privredne i trgovinske ciljeve mogu postići dvije zemlje?
“Cijenimo to što Turska samostalno donosi odluke uključujući i ekonomsku saradnju sa Rusijom. Naši turski partneri su odbili da prokockaju svoje interese zbog političkih ambicija drugih. To je vrlo promišljeno i mislim da je to politika okrenuta budućnosti. Nadamo da ćemo dodatno povećati trgovinsku razmjenu te time dati novu dimenziju našoj saradnji u oblasti investicija, a sve u interesu ruskog i turskog naroda. Dogovorili smo se sa Recepom Tayyipom Erdoganom da bi trgovinsku razjmenu mogli povećati na 100 milijardi dolara. Prošle godine, međusobna razmjena je iznosila 32,7 milijardi dolara. Želim kazati da jednostrane restriktivne mjere, koje su protiv nas uvele SAD, Evropska unija, Japan, Australija i neke druge zemlje, nisu legitimne. Takvi pritisci stvaraju direktne ekonomske gubitke i prijete međunarodnoj stabilnosti. Apsolutno je neprihvatljivo i neće donijeti nikakve rezultate da se sa Rusijom govori jezikom ultimatuma i sankcija. Naš odgovor će uvijek biti uravnotežen i Rusija će u skladu sa međunarodnim ugovorima potpisanim u raznim organizacijama, uključujući i Svjetsku trgovinsku organizaciju, izvržavati svoja prava i obaveze. Osim toga, menadžeri vodećih zapadnih kompanija koje posluju u Rusiji ne kriju zabrinutost zbog sankcija te potvrđuju da su spremni na saradnju sa ruskim partnerima. Na kraju, nadam se da će pobijediti zdrav razum. Pozivam sve strane da napuste logiku prijetnji i okrenu se rješavanju nagomilanih problema što će biti na obostranu korist.”
Kako ocjenjujete stanje u Siriji? Ima li Rusija prijedloge za ubrzavanje puta ka rješenju sirijske krize?
“Stanje u Siriji i dalje je izvor velike zabrinutosti. Svjesni smo tereta i koji Turska nosi na svojim leđima zbog sukoba u susjedstvu. Postoji i rizik da se stanje pogorša, prije svega zbog radikalnih organizacija poput one koju zovu “Islamskom državom”, a s kojom su i njoj sličnima ranije flertovale zapadne zemlje. Naravno, kao prioritet međunarodne zajednice vidimo borbu protiv terorizma u Siriji, Bliskom istoku i Sjeverno Africi. Vjerujem da ta nastojanja moraju biti temeljena na međunarodnom pravu, odlukama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) uz poštivanje principa nemiješanja u unutrašnje polsove tih zemalja. U tom procesu na prvom mjestu mora biti transparentnost i nikako ne smije biti skrivenih agendi. Kao Ruska Federacija nastavit ćemo podržavati zemlje koje se bore protiv radikalizma poput Sirije i Iraka, nastavit ćemo sa podrškom tim vladama. U principu smatramo važnom potrebu sistematkosg pristupa svim problemima u regiji Bliskog istoka ili Sjeverne Afrike. Naprimjer, dugogodišnji sukob Palestinaca i Izraelaca radikali korist za pridobijanje novih članova. Rusija od samog početka pregovora o rješenju sirijske krize započetih u Ženevi, zagovara rješenje dijalogom odnosno mirnim putem. Vjerujemo da zarad zdrave budućnosti i sigurnosti svih njenih građana Sirij mora biti jedna, jedinstvena i ujedinjena zemlja, demokrasta i sekularna država sa svijetlom budućnošću. Sirijski narod mora, koliko je to naravno moguće, ostaviti iza sebe sva tragična zbivanja i mi ćemo učiniti sve da im pomognemo na tom putu. Naši kontakti sa svim partnerima, uključujući i Tursku usmjereni su ka tom cilju.”