“Prva izgrađena sahat-kula u Bosni i Hercegovini jeste naša, banjalučka koja je vakuf Ferhat-paše Sokolovića. Nažalost i ona je 1993. godine srušena.
Ono što ja mogu kazati u ime Medžlisa Islamske zajednice jeste da smo mi na fonu da ovaj kompleks uz Ferhadiju džamiju završimo u potpunosti. Sanirali smo administrativne prostorije Medžlisa Islamske zajednice Banjaluka, džamija je hvala Allahu dž. š. ranije urađena, završena je i ostaje sahat kula, odnosno lokacija na kojoj je ona bila. Ta lokacija ostaje da se izgradi i da taj projekat završimo”, izjavio je za Anadolu Agency (AA) Muhedin ef. Spahić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Banjaluka.
Objasnio je da je u plan i program Medžlisa za 2016. godinu uvrštene aktivnosti izgradnje, rekonstrukcije i obnove sahat-kule koja je izgrađena 1587. godine, a ti planovi usvojeni su na sjednicama Izvršnog odbora Medžlisa i Skupštine Medžlisa koja se održava redovno jednom godišnje.
“Ono što jeste zanimljivo, jeste da je lokalitet već spreman za gradnju i ono što je bitno je da smo ostatke sahat-kule zajedno sa ostacima džamije koji su ugrađeni u džamiju pronašli i to čuvamo na našoj lokaciji, vakufskoj parceli u naselju Vrbanja”, rekao je Spahić.
Za ponovnu izgradnju sahat-kule potrebno je oko 100 metara kubnih kamena, a od stare kule pronađeno je oko 50 posto materijala kojeg će prije ugradnje provjeriti stručnjaci. Nakon rušenja pronađen je i sačuvan satni mehanizam, što bi također trebalo olakšati obnovu.
“Na nama je obaveza prvenstveno Medžlisa Islamske vjerske zajednice Banjaluka, Islamske zajednice u cjelini s jedne strane, a s druge strane gradskih vlasti, entitetskih i državnih vlasti da se svi uključimo i da ovaj projekat završimo”, rekao je Spahić.
Naglasio je da kompleks oko Ferhadije džamije nije potpun ako se ne obnovi sahat-kula, jer se uz taj prostor veže ona, institucija muvekita, mjerenja tačnog vremena i kada se uzmu razglednice stare Banjaluke obavezno se tu nalazili minaret džamije Ferhadije i sahat-kula.
“Ona će biti ako Bog da na usluzi ne samo vjernicima muslimanima nego i svim građanima ovdje u Banjaluci. Nadamo se ako Bog da da ćemo uspjeti u ovom projektu”, kazao je Spahić.
Objasnio je da je riječ o složenom projektu, da su određene radnje već poduzete, ali je teško procijeniti kada bi sahat-kula mogla biti završena.
Armin Džindo, rukovodilac gradilišta Ferhadije objasnio je da zbog sanacije 1985.-1986. godine u sahat-kulu bilo ugraženo više vrsta kamena. Prvobitno izgrađena od takozvane pješčane sedre, u obnovi nakon zemljotresa u Banjaluci dobila je i kvalitetniji kamen.
“Osnova sahat-kule po dokumentaciji koju imamo i po sanaciji iz 1986. godine i po aerofotogrametrijskim snimcima što imamo potkrepljeno sa geodetskim mjerenjima u osnovi je 3,20 x 3,30 metara, osnova je u obliku kvadrata, a zidovi su debljine 70 centimetara”, kazao je Džindo.
Prema njegovim riječima u vrijeme rušenja sahat-kula bila je visoka 18,90 metara, ali pošto je tokom vremena nakon izgradnje bila ukopana nabacivanjem slojeva zemljišta prema prvim mjerenjima bila je visoka između 20 i 21 metar, “što je potvrđeno iskopinama iza potresa 1970. godine”.
O uspješnosti projekta obnove na kraju će prema riječima Džinde suditi ljudi koju su zapamtili kako je izgledala sahat-kula, ali i na osnovu fotografija, obzirom da je bila čest motiv na razglednicama Banjaluke.
“Sada da ne poredim veliki Big Ben u Londonu, ali za nas je, malu čaršiju to bio svojevrstan Big Ben, jer se sav život odvijao u centru Banjaluke uz Ferhadiju džamiju, kada pričamo o začecima Banjaluke”, kazao je Džindo i dodao da je razvoj Banjaluke krenuo od tog mjesta.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH područje i ostatke sahat-kule, istorijske građevine, proglasilo je nacionalnim spomenikom BiH.