Četvrtak, 25 travnja, 2024

Skandalozne izjave češkog predsjednika: Izbjeglice su neradnici, šire terorizam i bolesti

Preporučeno

Češki predsjednik Miloš Zeman žestoko se obrušio na izbjeglice koji u velikim brojevima pristižu u Europu. Zeman je istaknuo kako prijem izbjeglica s Bliskog istoka i sjeverne Afrike na teritorij Češke sa sobom nosi tri velika rizika – širenje zaraznih bolesti, terorizam Islamske države i stvaranje novih geta, prenosi N1.

Češki predsjednik je upozorio da bi zajedno s izbjeglicama u Češku mogle ući “ćelije” Islamske države, odnosno njihovi “agenti spavači”. U tom slučaju, smatra Zeman, stvorila bi se i mogućnost da se ti teroristi kasnije aktiviraju kako bi izvršili napade poput onih u Londonu, Parizu ili Madridu.

Usto, češki predsjednik Zeman ističe i kako, po njemu, većina izbjeglica spada u ekonomske migrante, a ne u one koji bježe pred strahotama rata. Zeman dodaje i kako takvi ljudi u Češkoj ne žele raditi, ali kako bi u zemlju mogu unijeti zarazne bolesti, a naglasio je i opasnost stvaranja geta.

“Oni se zbog kulturnih razlika neće moći prilagoditi”, kazao je Zeman za radio Frekvence 1, prenosi N1.

Upravo se čita:  Mijenjaju se "pravila igre": Šta će biti sa dječijim dodatkom?

Češka vlada spremna je prihvatiti oko 15.000 izbjeglica u sljedeće dvije godine, a svi ostali koji u toj zemlji borave nelegalno i trebalo bi, kao i one koji se ogriješe o češke zakone, vratiti nazad u matične zemlje, kazao je Zeman.

U zaključku, češki predsjednik ističe kako će izbjeglice koje prelaze preko Češke, nakon što ih Njemačka prestane prihvaćati, ostati u Češkoj. Zbog toga će Češka, ukoliko se pokaže da zaštita Europske unije ne funkcionira, sama morati braniti svoje granice, i to uz pomoć policije i vojske, dodao je Zeman.

Češki predsjednik Miloš Zeman odbacio je u ponedjeljak optužbe na račun Čeha o tome da su ksenofobični prema izbjeglicama koji dolaze iz muslimanskih zemalja.

Zeman je na konferenciji za novinare ustvrdio da češki narod nije ksenofobičan, prenijela je iz Praga srbijanska agencija Beta, te je pozvao više tisuća potpisnika poziva za zaustavljanjem ksenofobije u češkom društvu, čije potpisivanje su pokrenuli ugledni češki intelektualci, “da ne budu licemjeri” nego da svaki od njih “primi barem po jednoga izbjeglicu u kuću”.

Upravo se čita:  Schmidt o eventualnim izmjenama Izbornog zakona: Vlast treba preuzeti odgovornost

“Češki narod nije ksenofobičan, a to dokazuje i činjenica da u Češkoj živi nekoliko stotina tisuća stranaca, odnosno pet posto populacije, koji su se asimilirali”, kazao je češki predsjednik ustvrdivši da će se, po njegovu mišljenju, val izbjeglica samo nastaviti povećavati. On je također istaknuo kako u Češkoj ne postoji neka jaka ekstremistička, ksenofobična stranka poput Jobika u Mađarskoj ili Nacionalnog fronta u Francuskoj.

Zeman je istodobno podupro stajalište češke vlade o odbijanju obvezujućih kvota za izbjeglice.

Paralelno s izbjegličkom krizom s kojom je Europska unija suočena, Europom se širi i sve jača antiimigracijska klima. Mađarska je tako jučer završila s postavljanjem bodljikave žice na granici sa Srbijom, a do listopada je najavljen i završetak radova na podizanju zida.

> Mađarskoj ograda nije pomogla: 2.700 izbjeglica prešlo iz Srbije, prema njima se strašno ponašaju

Upravo se čita:  Bećirović i Komšić razgovarali s ambasadorima o važnosti usvajanja rezolucije

> Povijest bodljikave žice: Od ograđivanja posjeda do simbola okrutnosti čovjeka prema čovjeku

Barikade tog tipa podignute su još i u Grčkoj, Španjolskoj i Bugarskoj. Grčka je tako 2012. godine podigla barijere kako bi zaustavila pristizanje izbjeglica iz smjera Turske.

Bugarska je ove godine najavila podizanje ograde na granici koja bi se trebala prostirati na 160 kilometara granice te zemlje i Turske.

U francuskom gradu Calaisu Velika Britanija nedavno je podigla nove barijere kako bi osigurala željezničku liniju između Francuske i Velike Britanije. Cijeli projekt stajao je Britance oko 10 milionadolara.

Ukrajina se sprema na ogroman projekt, vrijedan 250 miliona dolara, koji bi omogućio da se granica između te zemlje i Rusije, duga 1900 kilometara, stavi pod nadzor. Slične planove ima i Estonija, koja želi podići ogradu diljem svoje 112 kilometara duge granice s Rusijom.

Zanima li vas ovo?

Komentariši

Izdvajamo

Izdvajamo

Pogledajte kako je letio njemački vojni avion iznad BiH

Ministarstvo odbrane i Oružane snage Bosne i Hercegovine će, u saradnji sa Ministarstvom vanjskih poslova, Ministarstvom komunikacija i transporta...

Još vijesti za vas