Do kraja ove godine mogla bi biti završena dva arbitraža postupka iz kojih bi Bosna i Hercegovina mogla izaći „krivih leđa“. Jedan se vodi u Washingtonu, a drugi u Haagu.
Prije pet godina austrijska kompanija Strabag pokrenula je postupak protiv BiH pred Stalnim arbitražnim sudom u Hagu s odštetnim zahtjevom teškim 2,8 miliona eura.
Austrijanci su izračunali da im je tolika šteta nanesena zbog izgubljene dobiti u neuspjelom pokušaju izgradnje mosta na Savi. Istovremeno, Strabag je tužio i Hrvatsku jer je ta zemlja zajedno s BiH bila naručitelj posla.
U međuvremenu, odštetni zahtjev je smanjen na 1,167 miliona eura, a Hrvatska je izvansudskom nagodbom isplatila 535 hiljada eura.
Vijeće ministara nedavno je zaključilo da bi dalji arbitražni postupak dobio državi nove troškove i zadužilo je Pravobraniteljstvo BiH da ih svede na minimum.
Tužiteljstvo BiH davno je otvorilo istragu o ovom slučaju i istražuje odgovornost državnog Ministarstva prometa i komunikacija i njegovih dužnosnika. Šemsudin Mehmedović, predsjednik Komisije Parlamenta BiH za vanjsku trgovinu i carine priopćio je da je Strabag ponudio dosta nižu cijenu da bi dobio posao na izgradnji mosta „i vjerojatno je dalje pokušao dobiti dodatne koncesije što je neprincipijelno“.
Slovenačka kompanija „Elektrogospodarstvo“ pokrenula je arbitražni postupak protiv BiH pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Washingtonu koji je pri Svjetskoj banci sa zahtjevom da joj naša država isplati odštetu u iznosu od 758 miliona eura. U tužbi se pozivaju na ugovor iz 1981. godine o svom investiranju u izgradnju termoelektrane Ugljevik po kojem se Sloveniji mora isporučivati jedna trećina električne energije iz te „tvornice struje“.
Isporuka je bila redovna sve do 1991. godine kada je prekinuta prvo zbog pada dalekovoda u toj državi, a onda rata u Bosni i Hercegovini. Vlada Slovenija dala je 2010. godine odobrenje „Elektrogospodarstvu“ da tuži Bosnu i Hercegovinu, a postupak arbitraže u Washingtonu formalno-pravno počeo je 30. oktobra prošle godine. Pokušaji bh. strane da se sa Slovencima postigne dogovor i riješi problem nisu uspjeli.
Da se radi o izuzetno skupom postupku potvrđuje i to što je BiH u rujnu prošle godine morala uplatiti avans u iznosu od 150.000 dolara za troškove za šest mjeseci kako ne bi izgubila spor. Pravobraniteljstvo BiH stoji na stanovištu da ugovor sa Slovenijom potpisan 1981. godine nije bio međudržavnog karaktera nego se radilo o takozvanom samoupravnom sporazumu.
Također navode da je termoelektrana „Ugljevik“ akcionarsko društvo koje nije u vlasništvu države BiH nego u većinskom vlasništvu Republike Srpske, ali i da je slovenačka kompanija akcionarsko društvo pa ne može tužiti našu državu. Vlasti Republike Srpske zauzele su stav da taj entitet nema nikakvih obaveza i da je sve na državi. Procjenjuje se da bi ovaj spor mogao biti okončan do kraja godine.