U ovom trenutku je neizvjesno kada će Slovenija početi sa isplatom stare devizne štednje Ljubljanske banke štedišama iz FBiH, iako je BiH ispunila obaveze kako bi se implementirala presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.
Potvrđeno je ovo “Nezavisnim” u petak u Udruženju deviznih štediša Federacije BiH i u Ministarstvu finansija FBiH.
Od 230.000 štediša iz BiH i Hrvatske koji od Ljubljanske banke potražuju oko 385 miliona eura i od 1. decembra 2015. godine podnose zahtjeve za povrat ušteđenog novca do raspada nekadašnje SFRJ, njih 130.000 iz BiH koji potražuju oko 250 miliona evra, po svemu sudeći neće moći još neko vrijeme računati na isplate.
Kako nam je rečeno, Slovenija trenutno obrađuje zahtjeve iz Hrvatske, pozivajući se na “Odgodu odlučivanja do dobijanja podataka” kada je BiH u pitanju, odnosno primjenu Zakona o načinu izvršenja presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.
U člana 21. ovog dokumenta precizirano je da ministar finansija u “Službenom listu Slovenije” i na stranici Fonda, odnosno Sklada za nasljedstvo, objavljuje datum dobijanja neophodnih podataka iz Sarajeva.
“Ne znam zašto to još nije učinjeno. Zbog čega i ko manipuliše ili odgađa, odnosno kod koga je dostavljena dokumentacija, ali nas što se tiče, ispunjene su sve obaveze”, naglasio je Samir Bakić, pomoćnik ministra finansija FBiH za upravljanje dugom.
Iako to već imaju od 1998. godine, odnosno 2004. godine, podaci o korištenju u privatizaciji i cjelokupnim depozitima kod Ljubljanske banke, dostavljeni su Sloveniji i u junu 2015. godine, nakon presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, kojom je najzad i dokazano sve što je bilo neophodno, kako bi novac konačno bio isplaćen.
“U julu 2015. godine Slovenija je trebalo da ima sve spremno da se počne s primjenom presude koja je nedvojbeno jasna. Od tada je prošlo više od šest mjeseci. Oni se pozivaju na zakon Slovenije, stavljajući ga iznad presude Evropskog suda. Osim toga, jedan značajan dio štediša je trajno oštećen, jer im se osporava pravo na povrat, ako je njihova štednja bila prenesena na jedinstveni račun građana, iako nije potrošena u privatizaciji”, kaže za “Nezavisne” Monika Mijić, zastupnica Vijeća ministara BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, ocjenjujući ovu situaciju “kupovinom vremena”.
O povratu novca za ovih 5.000 štediša iz BiH, delegacije Narodne skupštine RS, Parlamenta FBiH i Skupštine Brčko distrikta razgovarale su u petak u Ljubljani s Bojanom Muršic i Primožom Hajncom, potpredsjednicima Parlamenta Slovenije. Za njih, ali i sve ostale, kako dodaje Mijićeva, nove tužbe su mogućnost, što je sa druge strane za Amilu Omersoftić, predsjednicu Udruženja štediša FBiH, neprihvatljivo.
“Mi ne možemo ni misliti o tužbama, ako BiH pred Komitetom ministara Vijeća Evrope prešuti situaciju grube diskriminacije, s obzirom na to da se ova stavka zakona odnosi samo na nas iz BiH s prostora bivše Jugoslavije”, napominje ona.
Iz nadležnog resora u Sloveniji, odnosno Sklada za nasljedstvo, do kraja radnog dana u petak nismo dobili odgovor na pitanja koja smo im dostavili.
Svetozar Nišić, predsjednik Saveza za povrat stare devizne štednje BiH i dijaspore, u petak nam se nije javljao na telefon, dok Amila Omersoftić tvrdi da ovaj zastoj nema veze sa 40.000 štediša iz RS.