Vijeće ministara BiH usvojilo je Izvještaj o izvršenju Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2017. godinu, koji će Ministarstvo finansija i trezora dostaviti Predsjedništvu i Parlamentarnoj skupštini BiH.
Prema Izvještaju, ukupni prihodi su za 26.246.752 KM veći od rashoda, koji su izvršeni u iznosu 948.145.821 KM.
Ukupno ostvareni prihodi, podrške, primici i finansiranje na raspolaganju institucija BiH u prošloj godini iznosili su 1.029.683.128 KM.
Nastavljeno je s ranije započetim mjerama štednje u institucijama BiH. Najveće uštede ostvarene su u izvršenju naknada troškova zaposlenih u prošloj godini, koje su iznosile 110,9 miliona KM i smanjene su za oko pet miliona KM u odnosu na godinu ranije. Stvarni broj zaposlenih u 2017. godini manji je za 415 u odnosu na 2016. godinu.
Redovno je servisiran vanjski dug, a ukupno izvršeni rashodi i izdaci po tom osnovu u 2017. godini su iznosili 983,26 miliona KM. Također je u prošloj godini javni dug BiH smanjen za 744,59 miliona KM u odnosu na kraj 2016. godine.
VERIFICIRANI ZAKLJUČCI O MIGRANTSKOJ KRIZI S PROŠLE SJEDNICE
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine verificiralo je na današnjoj sjednici zaključke sa 142. sjednice o stanju u oblasti migracija u BiH u vezi s povećanim prilivom migranata u BiH.
– Migrantska kriza problem je cijele Bosne i Hercegovine i neophodno je da se u njeno rješavanje uključe sve relevantne institucije u Bosni i Hercegovini.
– Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju s Prijedlogom akcijskog plana hitnih mjera koje se trebaju hitno poduzeti s fokusom na nezakonite migrante i propusnost granice, prije svega sa istočnim susjedima Bosne i Hercegovine. Naknadno će biti definirana i prezentirana ukupno potrebna finansijska sredstva, uključujući domaće i donatorske izvore za njegovo provođenje.
– Koordinacijski odbor za migracije preuzima, u skladu sa svojim nadležnostima, ulogu Operativnog štaba za pitanja migracija i nastavlja realizaciju svih mjera kako bi se u potpunosti implementirao Plan hitnih mjera, uz uključivanje svih nivoa vlasti, organizacija i institucija.
– Bit će izvršena hitna prekomanda policijskih službenika u Graničnu policiju Bosne i Hercegovine u skladu sa zakonima i međunarodnim standardima u cilju sprečavanja nelegalnih ulazaka u zemlju.
– Zadužuje se Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine da Crnoj Gori i Republici Srbiji uputi notu kojom se Crna Gora i Republika Srbija pozivaju da zaustave aktivnosti na preusmjeravanju valova migranata prema Bosni i Hercegovini, da se aktivnosti koordiniraju, te da se također informiraju da će Bosna i Hercegovina, u skladu sa važećim zakonima, poduzeti sve mjere u cilju odbijanja i sprečavanja nezakonitih ulazaka u Bosnu i Hercegovinu.
– Zadužuje se Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine da Republici Hrvatskoj, kao i nadležnim institucijama Evropske unije, uputi zahtjev za hitan sastanak u cilju bolje koordinacije i iznalaženja rješenja po pitanju tranzita migranata kroz Bosnu i Hercegovinu.
– Zadužuju se ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine i ministrica za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine da hitno obave sastanke sa svojim kolegama iz Republike Hrvatske, Crne Gore i Srbije o ovoj problematici.
– Zadužuju se nadležna tijela institucija Bosne i Hercegovine da u saradnji sa ostalim nadležnim tijelima u Bosni i Hercegovini hitno stave u funkciju sve raspoložive kapacitete u cilju adekvatnog prihvata, smještaja i zbrinjavanja migranata, naročito ranjivih kategorija, a u skladu sa važećim zakonima Bosne i Hercegovine i prihvaćenim međunarodnim standardima, te da, u roku 48 sati, organiziraju transfer i smještaj migranata koji su trenutno bez adekvatnog smještaja.
Na današnjoj, 143. sjednici, zaduženo je Ministarstvo sigurnosti da redovno prati i izvještava Vijeće ministara BiH o aktuelnom stanju u oblasti migracija u BiH.
Istovremeno je Direkcija za evropske integracije Vijeća ministara BiH zadužena da upozna nadležne institucije Evropske unije s povećanim prilivom migranata u BiH, u svjetlu osiguranja donatorskih sredstava za provođenje hitnih mjera u ovoj oblasti.
PROŠLA GODINA U ZNAKU VANJSKOG SEKTORA
Vijeće ministara BiH upoznato je sa Informacijom Direkcije za ekonomsko planiranje o kretanju makroekonomskih pokazatelja za 2017. godinu, koja je ocijenjena kao godina vanjskog sektora.
Tako je ekonomski rast u periodu januar – decembar prošle godine bio nošen povećanjem robnog izvoza od 17,4 posto, što je znatan porast u odnosu na isti period prethodne godine kada je godišnji rast izvoza roba iznosio 4,8 posto. Generalno viši nivo ekonomske aktivnosti u zemlji uz prisustvo cjenovnog efekta doveo je istovremeno i do nominalnog povećanja robnog uvoza od 12,2 posto uz stagnaciju robnog deficita u odnosu na godinu ranije.
Prošlu godinu u poređenju sa 2016. karakterizira rast industrijske proizvodnje, gdje je izvozno orijentirana prerađivačka industrija rasla po stopi od 5,3 posto, a porast od pet posto zabilježen je i u okviru proizvodnje uglja, ruda i kamena u bh. rudnicima.
Zaposlenost je u novembru porasla za 3,7 posto u odnosu na isti period prethodne godine, a 2/3 novozaposlenih dolazi iz prerađivačke industrije. Broj registriranih nezaposlenih u BiH u decembru 2017. godine iznosio je 475,1 hiljada i manji je za 6,9 posto.
U toku 2017. godine, Bosna i Hercegovina je ukupno prikupila oko 14,2 milijarde KM javnih prihoda, po osnovu indirektnih i direktnih poreza, doprinosa i drugih prihoda, što je povećanje za oko 973 miliona KM u odnosu na 2016.
Ukupni depoziti za 2017. godine iznosili su 19,7 milijardi KM i veći su u odnosu na isti period prethodne godine za 1,9 milijardi KM. Najveći udio imaju depoziti stanovništva koji su iznosili 11,3 milijarde KM, a slijede depoziti nefinansijskih preduzeća sa 4,7 milijardi KM, depoziti opće vlade od 2,2 milijarde KM te ostali depoziti u iznosu 1,5 milijardi KM.
REFORMA JAVNE UPRAVE: DRŽAVNI NIVO OSTVARIO NAJVIŠI PORAST U ISPUNJENJU CILJEVA IZ RAP1
Vijeće ministara BiH usvojilo je Godišnji izvještaj o napretku u provođenju Revidiranog akcionog plana 1 (RAP1) Strategije reforme javne uprave u Bosni i Hercegovini za 2017. godinu, u kojem se navodi da je ukupno ostvareno 72 posto ciljeva, što je za četiri posto više u odnosu na 2016.
Državni nivo ostvario je najviši porast u ispunjenju ciljeva/aktivnosti iz RAP1 od šest posto, a najmanji porast ostvaren je u Republici Srpskoj od tri posto.
Prema Izvještaju Ureda koordinatora za reformu javne uprave, najveći postotak realizacije ciljeva od 78 posto ima nivo Republike Srpske, dok je najmanji ostvaren na nivou Brčko Distrikta BiH, gdje je ispunjeno 67 posto ciljeva iz RAP1.
Najviše ciljeva (81%), i najveći napredak od sedam posto, gledajući po reformskim oblastima, ostvareno je u oblasti javnih finansija. I oblast e-uprave ostvarila je porast ispunjenja ciljeva u 2017. godini od sedam posto, ali uprkos tome ima najmanju realizaciju ciljeva iz RAP1 od 57 posto.