Petak, 29 ožujka, 2024

Šta se krije iza historijskog relaksiranja odnosa između SAD-a i Kube?

Preporučeno

Foto: Reuters | Barack Obama i Raul Castro
Foto: Reuters | Barack Obama i Raul Castro

Američki predsjednik Barack Obama i njegov kubanski kolega Raul Castro najavili su poteze koji će voditi normalizaciji diplomatskih odnosa između dvije zemlje.

Nakon što su kubanske vlasti oslobodile Amerikanca Alana Grossa, dvojica čelnika su rekli da će zacrtati novi kurs.

Obamina administracija je godinama pokušavala da oslobodi Grossa. Početkom 2013. godine, Obama je dao saglasnost da se vode tajni pregovori koji su vođeni u Kanadi i Vatikanu.

Glavni faktor koji ih je pokretao bilo je narušeno zdravlje Alana Grossa. Ako je njegovo pritvaranje bilo ključno pitanje u odnosima dvije zemlje, njegova smrt u kubanskom zatvoru bila bi gotovo nepremostiva prepreka.

U augustu je njegov advokat rekao da ne zna koliko dugo će Gross poživjeti. Stoga je pritisak bio na strani kubanske vlade da ga oslobode prije nego što mu se zdravstveno stanje dodatno pogorša.

Neki analitičari smatraju da je kubansku vladu na ovaj potez potaknula ekonomska kriza sa kojom se suočava njen saveznik Venezuela. Venezuela i njezin socijalistički predsjednik Nicolas Maduro, već godinama daju ekonomsku i ideološku podršku kubanskoj vladi.

No, pad cijena nafte jako je pogodio Venezuelu i istovremeno podigao strahove u Havani da Venezuela možda više neće biti toliko velikodušna u budućnosti.

Upravo se čita:  U dva mjeseca u FBiH potrošeno skoro 10 milijardi KM, dva mala grada briljiraju

Niz uvodnika koji pozivaju na ukidanje američkog embarga Kubi objavljenih u New York Timesu signaliziralo je pomak među kreatorima javnog mnijenja i njihovu želju za omekšavanjem američkog stava prema Kubi.

Predsjednik Obama nije birao riječi u svom govoru. On je rekao da desetljeća izolacije nisu “uspjela ostvariti naš trajni cilj promicanja demokratske, prosperitetne i stabilne Kube”. Iako je priznao da je politika bila osmišljena s najboljim namjerama, rekao je da je on “imao malo utjecaja”.

No on se također pobrinuo da promjenu politke formulira na pozitivan način, rekavši da “obnavljamo naše liderstvo u Amerikama.”

Raul Castro je bio oprezan, naglasivši da još ima “dubokih razlika” između dviju zemalja. Održao je govor u vrlo promišljenom maniru, bez slavodobitnih izjava koje bi se možda očekivale na dan kada je američki predsjednik najavio veliki pomak u odnosima s malom komunističkom otočkom državom.

Također je u više navrata spomenuo njegovog brata Fidela Castra, što znači da su pregovori imali saglasnost lidera kubanske revolucije 1959. godine.

Kubanci su bili duboko pogođeni američkim embargom, i dok njegovo podizanje trenutno nije riješeno, predsjednik Obama je saopštio niz mjera koje će mnogo da znače po svakodnevne živote ljudi koji žive na Kubi.

Upravo se čita:  Velika promjena vremena: Nakon zahlađenja će ugrijati, temperature će rasti do 30 stepeni!

Količina novca koja se može podići u doznakama će se učetverostručiti od 500$ do 2.000$ po kvartalu.

Telekom providerima će biti dozvoljeno da poprave infrastrukturu Kube, tako da više građana ima pristup internetu. Kuba je trenutno jedna od zemalja sa najnižom penetracijom interneta na svijetu, a i ono malo što ga ima dostupno je samo malom broju ljudi.

Građani će također biti u prilici da uvoze materijale za izgradnju privatnih kuća, a što je potez koji cilja na olakšicu nedostatka prikladnih domova na ostrvu.

Putne restrikcije na Kubi će biti olakšane, čineći da porodice mogu da putuju preko granica, a što će pomoći i humanitarne projekte.

Republikanski senator Marco Rubio je rekao da je promjena važna, ali da “treba preći dug da bi se obezbijedio ekonomski pomak koji Castrov režim treba da bi ovakva situacija obezbijedila stabilnost za nadolazeće generacije Kubanaca”

Njegov demokratski kolega Robert Mendez, koji predsjedava Senatom za vanjske odnose je rekao da su Obamimi potezi “olakšali brutalno ponašanje kubanske vlade”.

Grupa kubanskih Amerikanaca je izašla na ulice Miamija nazivajući Obamu izdajnikom.
No bilo je i onih koji su ovu promjenu srdačno pozdravili.

Upravo se čita:  Ambasada SAD žestoko kritizirala predložene izmjene Izbornog zakona: Ovim bi se defakto uvela hrvatska izborna jedinica

Ric Herrero, izvršni direktor #CubaNow, grupe koja se bori da se Kubancima da moć, kaže da promjene “dozvoljavaju Kubancima da utvrde vlastitu budućnost i da se oslone na državu Kubu.”

Međutim, dok Obama može da preuzme korake koji normaliziraju odnose sa Kubom, on ne može da ukloni embargo bez dozvole američkog Kongresa.

Vjerovatno će da se suoči sa tvrdom opozicijom od strane predstavnika Floride, gdje se nalaze brojni Kubanci koji su u egzilu od Castrove vladavine.

Mario Diaz-Balart, republikanski kongresmen iz Floride je optužio Obamu da “udovoljava te da je spreman na neviđene koncesije za brutalnu diktaturu koja se na svakom koraku suprotstavlja Americi.”

No ima i onih, kao što je senator Dick Durbin, koji smatraju da su ove promjene obećavajuće i da će da stvore pozitivnu atmosferu na Kubi, a što politika izolacije koja je vođena 50 godina nije bila u stanju.”

Sam američki predsjednik je, uostalom, rekao da za dugotrajne promjene ipak treba vremena.

“Ne očekujem da će promjene preko noći donijeti promjenu na Kubi,” rekao je Obama, no dodao je da se nada da će politika angažiranosti radije nego izolacija “pomoći Kubancima da pomognu sami sebi.”

Zanima li vas ovo?

Komentariši

Izdvajamo

Izdvajamo

Cure prve informacije s vještačenja mobitela: Na dan nestanka obrisano je mnogo poruka i poziva!

Prema neslužbenim saznanjima istrage, vještačenje mobitela Ivane Ilić pokazalo je da su mnoge poruke i podaci o pozivima izbrisani,...

Još vijesti za vas