Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da koristi svoj autoritet da se poboljša položaj Srba u onim dijelovima BiH gdje vlast čini HDZ BiH.
On je izrazio uvjerenje da će u Hercegovačko-neretvanskom kantonu vrlo brzo doći do promjena Ustava u dijelu koji se odnosi na ravnopravnost, ali da to nije jedini problem u tom kantonu.
“Potrebno je još i to formalno određenje o ravnopravnosti u samom Ustavu i to niko ne spori. Ne spore čak ni Hrvati iz HDZ-a i naprosto bi trebalo da dođe do toga”, rekao je Dodik.
On je istakao da je činjenica da je u Mostaru otvoreno predstavništvo Vlade Republike Srpske koje tamo djeluje i da su bitno poboljšali položaj Srba u samom Mostaru.
Dodik je naveo da je spreman da zaštiti bazične interese svih Bošnjaka i Hrvata, mir i stabilno društvo.
Komentarišući izjave banjalučkog biskupa Franje Komarice da 4.000 povratnika čeka da se vrati u RS, ali ne može zbog njega, Dodik je rekao da nije pošteno da Komarica tako priča, jer ako bi se iko vratio u BiH zbog Milorada Dodika vratili bi se Hrvati, jer oni više navijaju za njega nego neki Srbi.
Dodik je naveo da je 1996. godine, kada je izabran za načelnika opštine Laktaši, rehabilitovan jedan katolički samostan, te da je organizovao donatorsko veče za srušenu katolički crkvu na ulazu u Banjaluku na Petrićevcu.
“Pomagao sam da se izgradi dom za stare u okviru katoličke crkve. Ja sam taj koji je dao saglasnost da se finansira katolička gimnazija. Nije fer i nije pošteno da on tako priča”, rekao je Dodik, dodajući da se sva hrvatska politička elita gnuša Komaričinih “izmišljotina i podvala”.
Na trvrdnju Komarice austrijskom “Standardu” da se izgradnja bogomolja i uništene crkvene imovine odvija sporo zbog birokratije Milorada Dodika koji ne daje dozvole, Dodik je rekao da do njega nije došlo da se traži ijedna dozvola za izgradnju.
“Bez obzira što je čovjek crkve, pitam ga kako ga nije sramota da to iznosi i nanosi štetu ovdje svima”, rekao je Dodik i podsjetio da je i za obnovu džamije u Banjaluci kao predsjednik Vlade odobrio 800.000 KM.
Osvrćući se na nedavne izbore u Beogradu, Dodik je rekao da je iskoristio ustavno pravo koje mu je dato u Srbiji i glasao, da to nije kršenje zakona i da je veoma ponosan što ima tu mogućnost.
“Više je to bilo iz potrebe da pokažemo da ljudi treba to da čine i da iskoriste svoja prava”, rekao je Dodik i upitao zašto ne bi mogao da glasa za predstavnike u Srbiji, kada “Muamer Zukorlić može da glasa u Srebrenici, Hrvati u Banjaluci mogu da glasaju za predstavnike u Hrvatskoj?”.
Dodik je rekao i da bi volio da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pitanje Republike Srpske stavi na dnevni red paralelno sa Kosovom.
“To je emotivno, politički, istorijski i nacionalno za nas isto pitanje”, rekao je Dodik, dodajući da je problem Kosova, koje međunarodni faktor pokušava da riješi, ponovo vraćen na dnevni red.
Na pitanje da li bi došao na obilježavanje dana nezavisnosti BiH, ako bi bošnjački član Predsjedništva došao na obilježavanje Dana Republike Srpske, Dodik je rekao da ne bi, dok se ne dogovori šta je to nezavisnost.
“Onog trenutka kad se postigne konsenzus o tome jer ona nije samo bošnjačka nego i Bošnjaka, i Srba i Hrvata, i kada to sve završimo, taj dan spreman sam da bude dan obilježavanja”, istakao je Dodik.
Osvrćući se na pitanje jezika Bošnjaka, Dodik je rekao da pokušaj da se napravi bosanski jezik nije odskora jer je još austrougarski namjesnik Benjamin Kalaj pokušao da “napravi bosanski jezik, bosansku naciju, pismo”.
“Ako je BiH sastavljena od dva entiteta i tri naroda, onda u svemu što se zove bosanski treba da budu dva entiteta i tri naroda. A ne samo jedan. Nisam stručnjak za jezik, lingvista, neke stvari znam, neke pitam, ali sav princip je da ne možete nešto nazivati bosanskima a da unutra nisu svi”, rekao je Dodik.
Govoreći o američkim sankcijama koje su mu uvedene, Dodik je rekao da Republika Srpska nije osjetila to što je on na crnoj listi, a da je njemu lakše raditi ovako jer nema nikakvih pritisaka od američkog ambasadora.
Predsjednik RS je istakao da nije protiv Amerike i da nije dovoljno glup da bi bio protiv nje.
“Nisam protiv, bez obzira što mi se ponekad ne sviđa ono što oni rade, kao mnogima u svijetu. Ali isto tako, nisam spreman da zbog podaništva nekim njihovim službenicima, ambasadorima koji ovdje dolaze, da to podaništvo pretvorim u poslušnost”, rekao je Dodik i istakao da će se uvijek suprostaviti i Americi i Rusiji ako pokušaju nešto da urade mimo bazičnih interesa Republike Srpske i njenog naroda.