Prema podacima tamošnje “berze rada” broj oglasa za posao po nezaposlenome trenutno je najveći od 2000. godine, a čak 12 od 15 sektora muči nedostatak radne snage
Privredni rast u Švedskoj mogao bi zaustaviti nedostatak radne snage, upozoravaju analitičari, a situaciju nije uspio poboljšati ni migrantski val koji je prije dvije godine zapljusnuo zemlju, javlja Poslovni dnevnik.
Istraživanje iz juna Konfederacije švedskih poduzetnika s članstvom preko 60.000 firmi pokazuje kako je 75 posto kompanija koje su zapošljavale imale problema u pronalaženju dovoljno kvalitetnog kandidata.
– Nedostatak radnika trenutno je vrlo velik i u mnogim je područjima postao akutan – ističe za Bloomberg Torbjorn Halldin, ekonomist te udruge.
Prema podacima tamošnje “berze rada”, broj oglasa za posao po nezaposlenome trenutno je najveći od 2000. godine, a 12 od 15 sektora muči nedostatak radne snage. Najteža je situacija u građevinarstvu, obrazovanju, računarstvu i zdravstvenoj njezi.
Jedini sektori u kojima radnika ima dovoljno su administracija i pravo, zatim prodaja i marketing te mediji i dizajn.
Samo u avgustu ostalo je nepopunjeno 78.000 konkursa za posao, devet posto više nego godinu ranije te čak 41 posto više nego prije dvije godine.
Središnja banka Riksbank također tvrdi kako je pronalaženje radnika s odgovarajućim vještinama problem za privredu ističući kako je nezaposlenost na približno jednakim razinama kao i prije financijske krize 2008. godine. No, broj otvorenih radnih mjesta u tom se razdoblju udvostručio.
Zavod za zapošljavanje Arbetsförmedlingen predviđa da će ove godine stopa nezaposlenosti pasti sa sedam posto na 6,6 posto, a iduće blago porasti na 6,7 posto. Ukupno gledajući, bez posla je više od 300.000 stanovnika. No, stopa nezaposlenosti među osobama rođenima u Švedskoj iznosi svega 3,9 posto – najmanje od u 10 godina – dok među strancima iznosi 22 posto.
Međutim, nedostatak radne snage s druge je strane i dobra vijest za središnju banku. To bi, naime, značilo da će ubrzati rast plaća, a to će dovesti do rasta inflacije, na što računaju u Riksbanci.
Rast plaća posljednjih godina bio je prilično anemičan, zadržavši se ispod tri posto od 2012. godine, pokazuju podaci Nacionalnog instituta za ekonomska istraživanja.