U Bosni i Hercegovini se 2. oktobra održavaju lokalni izbori. Više od 3,2 miliona glasača u zemlji i inostranstvu moći će birati između više od 30.000 kandidata koji se bore za pozicije vijećnika, odbornika, načelnika i gradonačelnika, piše Patria.
Iz CIK BiH ranije je saopćeno da su za učešće na lokalnim izborima prijavljene 103 političe stranke, 171 nezavisni kandidat, 52 predstavnika nacionalnih manjina u ime 52 grupe građana i šest kandidata nacionalnih manjina u ime šest udruženja, 106 koalicija i 17 listi nezavisnih kandidata.
Analitičari upozoravaju da je Izborni zakon u BiH takav da nije osjetan toliki utjecaj glasača na izborima, odnosno da još uvijek stranke najvećim dijelom odlučuju koji će kandidat ući u vlast, dok se ta odluka manje prepušta glasačima.
Problem je izražen naročito nakon izmjena Izbornog zakona BiH, kada je prag za ulazak u vlast za kandidate podignut sa pet na deset posto potrebnih glasova, od ukupnog broja glasova koje je stranka osvojila.
Analitičar Almir Terzić smatra da će građani sve teže kandidate direktno moći poslati u vlast, te da će to umjesto njih sve češće raditi političke partije.
Pojednostavljeno, da bi stranka ušla u lokalnu vlast odnosno da bi osvojila mandate u vijećama i odborima, potrebno je da na izborima osvoji tri posto glasova od ukupnog broja glasača koji izađu na glasanje u lokalnoj zajednici. Što stranka dobije više glasova iznad tog praga, dobit će više mjesta u vijećima odnosno općinskim odborima.
Kako stranka raspoređuju ko će ući u lokalnu vlast od njihovih kadrova?
Prvo ulaze oni kojima su građani direktno dali dovoljan broj glasova. Direktno u lokalnu vlast će ući svi oni kandidati koji budu imali deset posto od ukupnog broja glasova koje je osvojila njihova stranka na izborima.
Ostala osvojena mjesta u vlasti stranka popunjava redosljedom sa glasačke liste. Dakle, prvo ulazi nosilac liste, pa drugi na listi, zatim treći i tako dalje, zavisno koliko je stranka osvojila mandata. Kandidati iz vrha liste ulaze u vijeća bez obzira na broj glasova koji su osvojili direktno.
Tako se može desiti da kandidat sa vrha liste uđe u vijeće sa 100 glasova, dok neko ko je posljednji na listi ne uđe ni sa 500 glasova, ako tih 500 glasova nije 10 posto od ukupnog broja koje je stranka osvojila.
-Na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini zadržan je sistem poluotvorenih kandidacijskih listi što znači da će birač moći i dalje glasati i za stranku i za kandidata imenom i prezimenom na toj listi – objašnjava za NAP novinar i analitičar Almir Terzić te dalje nastavlja:
-Međutim, izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH utvrđeno je da se za raspodjelu mandata ne poveća izborni prag za stranke koji ostaje 3 posto, ali se povećava onaj za kandidate na stranačkoj listi i to za duplo. Tako će kandidatu da bi dobio mandat vijećnika ili odbornika umjesto dosadašnjih 5 posto trebati 10 posto ličnih glasova unutar stranačke liste.
Ovim je zapravo u prevodu smanjen utjecaj i mogućnost birača da utiču na izbor osoba koje oni žele da vide u vijećima i skupštinama opština. Ovim je na određeni način ozbiljno dokinuto pravo birača da kreiraju sastav budućih lokalnih parlamenta. Dakle, ako nisi među prvih deset na stranačkoj listi, teško da se nadaš da ćeš izbiti na vrh. Iako (vlasti) nisu zatvorili stranačke liste, sa ovakvim izbornim zakonom kao da i jesu to uradili – objašnjava Terzić.
Još uvijek se i dalje poštuje hijerarhija koju je napravila stranka na izbornim listima.
-Daleko manje će biti izražena volja birača, tako da onima koji su do sada i imali neke šanse da preteknu stranački redosljed, sada će im to biti skoro nemoguće. Dakle, trebat će im veliki broj glasova da bi ušli direktno u lokalnu vlast, kaže Terzić, piše NAP.