Četvrtak, 25 travnja, 2024

Treba li štedjeti na zaštiti radnika?

Preporučeno

nastradali radnici

Dvojica građevinskih radnika, rodom iz Tešnja, smrtno su stradala u srijedu, u poslijepodnevnim satima, dok su izvodili radove na stambeno-poslovnom objektu čiji je investitor Bau-Herc d.o.o. Sarajevo. Vještaci građevinske struke jučer su završili uviđaj u centru Sarajeva, sagledavši stanje na terenu, a Tužilaštvo Kantona Sarajevo će u narednom periodu utvrditi ko je kriv što je došlo do urušavanja oplate i skela na zgradi.

Munevera Migić, glavna inspektorica Općine Centar Sarajevo, podsjetila je jučer da je izgradnja pomenutog objekta započela po pravosnažnom odobrenju Općine 20. septembru 2013. godine. Migić je istaknula da o detaljima nesreće ne može govoriti sve do okončanja istrage Kantonalnog tužilaštva.

– Pošto je riječ o nesreći sa smrtnim ishodima, ne možemo davati nikakve informacije, kazala nam je Migić.

Formulari i teren

Dok se čeka ishod istrage, postavlja se pitanje koliko se investitori i izvođači radova na gradilištu općenito pridržavaju zakonskih odredbi o zaštiti na radu. Stručnjaci smatraju da građevinski radnici nisu dovoljno zaštićeni, te da inspekcijski nadzor svoj posao obavlja formalno, popunjavajući formulare.

Kenan Šahović, arhitekta iz Sarajeva, smatra da je izvođač radova najodgovorniji subjekat na gradilištu i da je on dužan obezbijediti uslove za rad.

– Kada je riječ o ovakvim stvarima, pošto su svi povezani, pomalo su svi odgovorni. Iako je inspekcija dužna da vrši nadzor, kao i šef gradilišta koji mora imati uvid u sve, mišljenja sam da su odgovorni i sami radnici koji se često ne pridržavaju pravila, recimo ne žele nositi šljemove, smatra Šahović.

Prema njegovom mišljenju, važeće zakonske odredbe za ovu oblast moraju se pooštriti, naročito na lokalitetima gdje su blizu saobraćajnice i javni gradski prevoz.

– Pošto su ljudi stradali, neko definitivno mora biti odgovoran, dodao je Šahović, koji ocjenjuje da izvođači radova, ali i sam investitor, vrlo često ne obezbijede sve uslove rada, jer idu sa pretpostavkom da se havarija baš njima neće desiti.

Opasnost od smrti na gradilištu je isto toliko velika kao i opasnost od smrtnog ishoda u rudnicima. Profesor na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu Nerman Rustempašić smatra da je Zakonom o gradnji sve precizno definisano, no investitori i izvođači radova često se ne pridržavaju pravila.

– Znajte da određeni projekat ne može ni proći dok se uz njega ne predoči elaborat o zaštiti na radu. Razne su vrste opasnosti: opasnost od pada sa velikih visina, od smrti usljed visokog napona, opasnih gasova, požara… Firma koja je investitor mora obezbijediti kako individualnu (šljemovi, adekvatna obuća, odjeća), tako i kolektivnu zaštitu na radu, poput ograde, poluga kojima se vežu radnici, kazao je Rutempašić.

Ipak, dodaje, ustaljena je praksa da se takve stvari detaljno opisane nalaze na papiru, ali da se na terenu polovično provode.
– Veliko je pitanje koliko se od napisanog provodi u stvarnosti. Svjesni smo kakva je ekonomska situacija. Vjerovatno se na takvim stvarima i štedi. Kada se desi ovakav slučaj, onda se svi uhvatimo za glavu, dodao je Rustempašić.

Privremena konstrukcija

Prema Zakonu o gradnji, zona gradilišta mora biti propisno ograđena ogradom koja je odgovarajuće visine. Što je bliže naseljenim mjestima ili saobraćajnicama, to ograda treba da bude viša i gušća. Problem, ipak, vrlo često dolazi i sa druge strane, one radničke. Naime, većina građevinskih radnika odbija nositi šljemove i adekvatnu, zaštitnu odjeću.

– Nažalost, naš narod je takav, neće, mrsko mu. Pitanje je i interne organizacije u nekoj firmi, smatra profesor Rustempašić.

Direktor Federalne uprave civilne zaštite (FU CZ) Fahrudin Solak, podsjećamo, preksinoć je izjavio da je nesreću izazvalo rušenje oplate na objektu u izgradnji na Marindvoru. Naime, oplata je kalup, odnosno privremena konstrukcija koja beton drži na mjestu i održava ga u željenom obliku sve dok ne očvrsne, a zašto je došlo do rušenja oplate, trebala bi utvrditi istraga koja je u toku. Samo rušenje oplate sravnilo je i ogradu, tik uz tramvajsku prugu.

– Postoji Zakon o gradnji. Tamo je sve definisano. Istraga će utvrditi da li se sve radilo u skladu sa tim zakonom, kazao je Solak.

Na Marindvoru u Sarajevu početkom prošle godine počela je gradnja stambeno-poslovnog objekta čiji je izvođač radova Famus gradnja 3 d.o.o. Sarajevo. Naš fotoreporter je jučer zabilježio da je nekoliko radnika, najvjerovatnije, ispravljalo metalnu konstrukciju sa druge strane zgrade. Direktor ove firme Kemal Karahmet nije želio davati izjave.

– Pod velikim sam stresom i ne mogu govoriti, kazao je kratko Karahmet.

Predstavnici Bau-Herca d.o.o. Sarajevo, inače investitora ovog objekta, jučer nisu bili dostupni putem telefona.

Zanima li vas ovo?

Komentariši

Izdvajamo

Izdvajamo

Aktuelni saziv Vlade FBiH proslavlja prvi rođendan: Nikšić i Isak s osmijehom rezali tortu

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine danas obilježava godinu dana rada aktuelnog saziva. Tim povodom je održana i sjednica Vlade,...

Još vijesti za vas