Bivši ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Boris Tučić rekao je da je žalosno da se izvoz naoružanja i vojne opreme u bilo koje područje zahvaćeno oružanim sukobima tretira isključivo kroz političku prizmu, jer ono to, po svojoj prirodi, nije.
“Suština problema, a koja je u medijima u potpunosti zanemarena, upravo je u pravnoj dimenziji, odnosno u činjenici da pojedine institucije BiH, a tu mislim prije svega na Ministarstvo inostranih poslova BiH, nije na zadovoljavajući način u obzir uzelo rješenja Zakona o kontroli spoljnotrgovinskog prometa robe od strateškog značaja za bezbjednost BiH, kojim su jasno propisani kriterijumi koje je to ministarstvo moralo da uzme u obzir prilikom davanja saglasnosti iz svoje nadležnosti”, objasnio je Tučić u intervjuu Srni.
On je rekao da je činjenica da Ukrajina nije predmet sankcija od Savjeta bezbjednosti UN, EU ili OEBS-a, ali uvođenje sankcija je rezultat nečije političke odluke, a opštepoznato je na koji način se donose odluke u okviru Savjeta bezbjednosti UN i kakvu ulogu u tom kontekstu imaju njegove stalne članice, među koje spada i Ruska Federacija.
“Međutim, kako je precizno propisano navedenim zakonom, Ministarstvo inostranih poslova BiH, prilikom davanja saglasnosti, moralo je striktno voditi računa i o nekim drugim kriterijumima, što nije učinjeno.
Na primjer, dužnost i obaveza Ministarstva inostranih poslova bila je da vodi računa o spoljnopolitičkim interesima BiH, a posebno, kako je navedeno, o odnosima sa strateškim spoljnopolitičkim partnerima BiH, među koje spada i Ruska Federacija, koja je, ujedno, i jedan od naših najznačajnijih spoljnotrgovinskih partnera, kao i jedan od najvećih investitora u BiH”, istakao je Tučić.
On je naglasio da je Ministarstvo inostranih poslova BiH, u skladu sa zakonskim rješenjima, moralo da vodi računa o praksi ostalih članica OEBS-a u prethodnom periodu o ovom pitanju, što opet nije učinjeno, jer da jeste, lako bi utvrdili da niz članica OEBS-a, kao i Evropske unije, uostalom, ne izvoze naoružanje i vojnu opremu u Ukrajinu, bar ne direktno.
“Dalje, Ministarstvo inostranih poslova moralo je da vodi računa i o Odluci Savjeta Evropske unije, koja je 2010. objavljena u Službenom glasniku BiH, odnosno inkorporirana u pravni sistem BiH, a prema čijim rješenjima nije dozvoljen promet naoružanja i vojne opreme u zemlje, odnosno područja zahvaćena oružanim sukobima”, precizirao je Tučić.
On je naglasio da svemu ovome treba pridodati i nezanemarljivu činjenicu da su prethodne saglasnosti na izvoz dali kadrovi SDP BiH – ministri odbrane i inostranih poslova, te zamjenik ministra bezbjednosti BiH.
Prema njegovom mišljenju, tu treba tražiti političku ili bilo kakvu drugu dimenziju u cijeloj priči, a ne u njegovom apelu da se zaista u obzir uzmu svi kriterijumi i zahtjevi propisani zakonom.
“Ukoliko je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH to koje izdaje konačnu dozvolu za promet naoružanja i vojne opreme, dozvolićete da, ipak, raspolažem pravom da ukažem na određene propuste i činjenicu da Ministarstvo inostranih poslova BiH nije uzelo u obzir sve zahtjeve propisane zakonom prilikom davanja saglasnosti. Uostalom, postupak davanja saglasnosti od Ministarstva inostranih poslova BiH trajao je više nego čudnih i neprimjerenih osamdeset i nešto dana, što ukazuje da i u samom Ministarstvu nije postojao jedinstven stav po ovom pitanju, a zašto su pojedini visoko rangirani službenici na kraju, ipak, stavili paraf na saglasnost i pod kakvim pritiscima, to treba pitati njih”, istakao je Tučić.
Što se tiče Predsjedništva BiH, Tučić izražava bojazan da obrazloženje trenutno predsjedavajućeg ove institucije Mladena Ivanića da Predsjedništvo BiH nije nadležno za spoljnotrgovinski promet naroužanja ne drže vodu.
“Ukoliko Ministarstvo inostranih poslova BiH nije u dovoljnoj mjeri uzelo u obzir sve zakonom propisane zahtjeve prilikom davanja saglasnosti i ako će, kako ukazuje zvaničan stav Ruske Federacije, to dovesti do više nego ozbiljnih spoljnopolitičkih posljedica po BiH, Predsjedništvo BiH je moralo da se izjasni o ovom pitanju, posebno uzimajući u obzir da je ono, po članu pet Ustava BiH, vrhovni autoritet kada je riječ o vođenju spoljne politike BiH, a ne Ministarstvo inostranih poslova BiH. Posebno što je Predsjedništvo BiH o svemu detaljno upoznato, kako od domaćih, tako i inostranih institucija, još početkom januara”, istakao je Tučić.
On je naglasio da su Predsjedništvo BiH i Ministarstvo inostranih poslova BiH upoznati sa činjenicom da je ambasador BiH u Moskvi hitno pozvan na sastanak u rusko Ministarstvo inostranih poslova i šta mu je tamo rečeno i na koji način, jer ih je sam ambasador zvanično o tome obavijestio.
Pored toga, naveo je Tučić, svi oni su zaprimili dopis Ruske Federacije u kojem je izraženo jasno upozorenje u vezi sa ovim pitanjem.
“Ukoliko Predsjedništvo BiH nema nadležnosti da se izjasni o pitanjima koja, uzgred, imaju više nego indikativne spoljnopolitičke implikacije, konkretno o spoljnotrgovinskom prometu naoružanjem, kako onda da se isto to Predsjedništvo, ne tako davno, izjašnjavalo u ovom kontekstu?
Doduše, tada se radilo o nekim drugim zemljama, ali, prema mom mišljenju, treba biti principijelan i isti stav zadržati bez obzira o kome se radi. Ukoliko Predsjedništvo BiH nema nadležnosti o ovim pitanjima, zašto je njegov predsjedavajući Mladen Ivanić, kako je i sam izjavio u medijima, ministru spoljne trgovine rekao da pričeka i da će on to riješiti”, upitao je Tučić.
On je rekao da možda sve članove Predsjedništva BiH, a posebno predsjedavajućeg Mladen Ivanića, treba podsjetiti da je, prema opštim pravcima i prioritetima za provođenje spoljne politike BiH, kao platforme koju je izradilo Predsjedništvo lično, jedan od prioriteta spoljne politike BiH upravo održavanje i razvoj odnosa sa članicama PIK-a, a svi znaju ko su stalne članice PIK-a.
“Dakle, više su nego prizemna podmetanja da su moje podnošenje ostavke i apel da se uzmu u obzir svi aspekti i posljedice sa kojima bi se BiH mogla suočiti, motivisani bilo kakvim drugim razlozima, osim pokušajem da se ukaže na prilično volšeban pristup ovom pitanju od onih koji su bili u zakonskoj obavezi da o svemu na odgovarajući način povedu računa”, istakao je Tučić.
On je naglasio da ljudima iz PDP-a, možda, zvuči nestvarno da neko, za razliku od njihovog šefa, ne želi da bude bilo čiji potrčko i izvođač radova, već, insistirajući isključivo na zakonskim rješenjima, poziva sve nadležne institucije da rade svoje posao na korektan način.
“Možda je PDP-u čudno što postoji neko ko nije spreman da, zarad nekakve funkcije, pristaje na stvari koje imaju veoma malo veze i sa zakonom i sa moralom. Ili se, pak, radi o najobičnijoj panici, jer se, upravo kroz njegovo lično ponašanje, jasno potvrđuje teza na koji način je član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda i došao na tu funkciju. To je već njihov problem.
Međutim, ukoliko već osjećaju potrebu da se javno oglašavaju, morali bi da raspolažu elementarnim znanjima o zakonskim rješenjima, ako ništa drugo na koji način funkcioniše Savjet ministara BiH i na koji način je riješeno pitanje rukovođenja ministarstvom u slučaju ostavke ili nemogućnosti ministra da obavlja funkciju. Da nije žalosno, zaista bi bilo smiješno”, zaključio je Tučić.