BiH je uz Crnu Goru, Finsku i Irsku najruralnija zemlja Evrope, čijih 81 odsto površine otpada na ruralne predjele, navode u Ministarstvu poljoprivrede Njemačke, povodom nedavne posjete njihovog ministra Kristijana Šmita.
Iz navoda iz Ministarstva nije sasvim jasno da li je Njemačka obećala tehničku ili finansijsku pomoć BiH, s obzirom na to da se u istoj rečenici navodi pomoć EU i bilateralna pomoć Njemačke BiH.
“Ministar Šmit je kao preduslov za sve postavio postizanje brze unutrašnjopolitičke saglasnosti. Samo na taj način može biti aktivirana dalje finansijska pomoć EU i bilateralna saradnja. Važno je da se posveti dužna pažnja činjenici da finansijska i tehnička pomoć dođe do proizvođača na licu mjesta”, navode u njemačkom ministarstvu.
BiH ocjenjuju kao zemlju čiji je najveći dio površine sastavljen od brdovitih područja pod šumom, i da je samo 20 odsto površine korisno za poljoprivrednu obradu, od čega se koristi manje od 50 odsto.
“Udio poljoprivrede u bruto društvenom proizvodu 2014. iznosio je 6,5 procenata, a najvažnija poljoprivredna grana je uzgajanje povrća”, istakli su. Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara, ističe da je ministar Šmit njemu i ostalim proizvođačima obećao finansijsku pomoć za saniranje posljedica prilagođavanja SSP-a.
Kako je on rekao, pomoć može biti u vidu nekoliko različitih mogućnosti, kao, na primjer, davanje određene sume novca na svakih hiljadu litara proizvedenog mlijeka ili druge poljoprivredne robe, kreditnog rasterećenja poljoprivrednika kroz smanjenje kamatnih stopa, omogućavanje povrata dijela uloženih sredstava za kupljenu mehanizaciju i na druge slične načine.
“Ne treba izmišljati toplu vodu. Neka nama daju ono što daju svojim evropskim poljoprivrednim proizvođačima”, rekao je Usorac. On je podsjetio da se sada čeka elaborat Svjetske banke koja će uraditi procjenu štete koja će nastati nakon stupanja na snagu prilagođenog SSP-a. Miro Pejić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika BiH, ne vjeruje u obećanja koja je dao Šmit, ocjenjujući da je to samo pokušaj “pranja” bh. vlasti.
“Čuli smo mnogo deklarativnih stvari koje idu na ruku vlastima, potvrđujući im kako je dobro ovo što rade uvjeravajući nas da nisamo u teškoj situaciji. Uvijek nam govore da će biti bolje za dvije ili tri godine, ali svi idu naprijed u okruženju, a mi stojimo u mjestu ili se čak krećemo unazad”, kaže on.
Dodao je da je pregovarački tim “išao na ruku uvoznim lobijima, a ne vlastitim poljoprivrednim proizvođačima”, te je ustvrdio da BiH ne štiti svoju poljoprivredu koja je strateški važna za bilo koju zemlju. Juče nismo uspjeli dobiti komentar Hamze Tinjka, glavnog pregovarača BiH, koji nam se nije javljao na telefon.