Jovo Dragojević, najveći bh. proizvođač sadnica voća, paulovnije i ukrasnog drveća, pribojava se da neće moći ispuniti zahtjeve tržišta. U njegovom rasadniku u Bereku kod Nove Topole ima na desetine hiljada sadnica raznog voća, spremnih za vađenje i tržište, ali nema radnika. Zbog toga je Dragojević potražio spas u Srbiji.
“Velika je potražnja za sadnicama svih voćnih vrsta, ali nema radnika. Ni ponuda od 50 KM za dnevnicu, uz restoransku hranu i smještaj nisu privlačni za nezaposlene. Zbog toga sam morao tražiti pomoć iz Srbije. Imam desetak radnika iz Mačve, ali to nije dovoljno”, kaže Dragojević.
Ovaj iskusni rasadničar kaže da ga čudi indolentnost u okruženju. Iako za novu sezonu sprema više od 60 hiljada sadnica, nije naišao na zainteresiranost lokalnih kupaca i radnika.
“Moj slučaj je specifičan. Radnike sam pronašao u Srbiji, a sadnice prodajem širom Federacije BiH. U mojoj opštini i u okruženju ne mogu naći ni radnike ni tržište”, kaže Dragojević, najavljujući da će biti primoran da gasi proizvodnju zasnovanu na desetak hektara kojom se uspješno bavi 48 godina.
Problem s nedostatkom radne snage prisutan je i u voćnjacima, gdje je u toku intenzivna berba jabuke. Marinko Šljivar, voćar iz Donjih Podgradaca, kaže da je primoran na pojačani rad, i to uz pomoć ukućana i prijatelja.
“Dnevnica od 35 ili 40 KM s toplim obrokom nije dovoljna nezaposlenima, što je čudno. Kažu, kriza je, a evo za 20 dana berbe moguće je obezbijediti ogrjevno drvo za cijelu godinu. Nasreću, u pomoć su nam pristigli ukućani, dalja rodbina i prijatelji”, kaže Šljivar.