Tokom 2025. godine na cestama u Bosni i Hercegovini dogodile su se ukupno 42.762 saobraćajne nesreće, od čega je 8.124 nesreće bilo sa poginulim i povrijeđenim osobama, dok je 34.638 nesreća završilo samo s materijalnom štetom. U prosjeku je svakog dana zabilježeno 117 saobraćajnih nesreća.
Stručnjaci za saobraćaj upozoravaju da se sigurnost na cestama u Bosni i Hercegovini ne može unaprijediti isključivo strožim kaznama ili pojedinačnim zakonskim izmjenama, već su potrebne sveobuhvatne reforme sistema sigurnosti saobraćaja, kao i kvalitetnija i kontinuirana edukacija vozača.
Profesor sa Univerziteta u Sarajevu, Drago Ezgeta, smatra da je postojeći sistem potrebno temeljito reformisati i uskladiti s evropskim standardima, piše Večernji list.
„Kako bi se vozači bolje pripremili za sigurnije i odgovornije učešće u saobraćaju, potrebno je razviti nove kanale edukacije postojećih vozača, kako bi unaprijedili svoja znanja i vještine. To uključuje bolje razumijevanje novih funkcionalnosti vozila, savremenih pristupa procjeni rizika u saobraćaju i sveobuhvatnog pristupa sigurnosti“, istakao je Ezgeta.
S druge strane, profesorica Ivana Lasić iz Srednje saobraćajne škole u Mostaru upozorava da problem nije samo u zakonima, nego i u njihovoj dosljednoj primjeni na terenu.
„Potrebno je pooštriti kazne za najteže saobraćajne prekršaje, poput vožnje pod utjecajem alkohola, prekoračenja brzine i korištenja mobitela tokom vožnje, ali i više ulagati u preventivne edukacije, kampanje te modernizaciju saobraćajne infrastrukture“, navodi ona.
Govoreći o mladim vozačima, Ezgeta ističe da je potrebno unaprijediti sistem obuke kandidata za vozače i proširiti edukacijske programe, kako bi se mladi bolje pripremili za sigurno učešće u saobraćaju.
Probne vozačke
Statistike pokazuju da mladi vozači češće učestvuju u saobraćajnim nesrećama zbog nedostatka iskustva, dok dodatne rizike predstavljaju noćna vožnja, neprilagođena brzina i korištenje mobitela tokom vožnje.
„Problem često nije u godinama vozača, nego u lošoj saobraćajnoj kulturi i slaboj primjeni zakona. Stroža pravila bez redovne i kvalitetne kontrole saobraćajne policije ne daju značajne rezultate. Fokus treba biti na sticanju sigurnog i stvarnog iskustva, a ne samo na kaznama“, smatra Lasić.
Kao jedno od mogućih rješenja navodi uvođenje probnih vozačkih dozvola, kakve postoje u pojedinim državama Evropske unije.
„Primjeri iz Njemačke, Austrije i Francuske pokazuju da kombinacija probne dozvole, edukacije i strožeg nadzora može smanjiti broj saobraćajnih nesreća među mladim vozačima“, navodi ona.
Ezgeta upozorava i na potrebu uvođenja cjelovitog sistema nadzora zdravstvenog stanja vozača svih kategorija.
„U zakonu je potrebno definisati odgovornost zdravstvenih institucija koje, prilikom utvrđivanja dijagnoza koje utiču na sposobnost upravljanja vozilom, takve informacije dostavljaju nadležnim organima, ali i vozačima. Također, zakon bi trebao jasno definisati odgovornost vozača koji su svjesni promjena zdravstvenog stanja koje može umanjiti sposobnost za vožnju, te u takvim slučajevima ne smiju upravljati motornim vozilom“, naglasio je Ezgeta.
Sagovornici se slažu da same kazne nisu dovoljne bez razvijene saobraćajne kulture, kvalitetne edukacije i dosljedne primjene zakona.
„Posljednja izmjena zakona koja reguliše obijesnu vožnju u Bosni i Hercegovini i dalje je tretira kao prekršaj, dok je u Evropskoj uniji obijesna vožnja često kvalifikovana kao krivično djelo“, upozorava Ezgeta.
Lasić dodaje da je korištenje mobitela tokom vožnje danas jedan od glavnih uzroka distrakcije vozača i ozbiljan sigurnosni problem na cestama.
Oboje sagovornika smatraju da je za dugoročno smanjenje broja saobraćajnih nesreća neophodan drugačiji pristup sigurnosti saobraćaja kroz edukaciju, prevenciju, jači nadzor i modernizaciju cjelokupnog sistema.