Predizborna kampanja u Bosni i Hercegovini je u punom jeku, a analitičari kažu da je, makar sudeći prema riječima koje se mogu čuti, najoštrija do sada. Bosankohercegovački političari u izborni proces ušli su bez nužnih promjena izbornog zakonodavstva, što su teme o kojima je Radio Slobodna Evropa razgovarao sa američkom ambasadoricom u BiH, Maureen Cormack (Morin Kormak).
Cormack je kazala da dijele zabrinutost za atmosferu koja okružuje ovu izbornu kampanju. Da li se radi o širenju straha, priči o nacionalizmu, populizmu, veoma je zabrinjavajuće da političari koriste laži i strah kao osnovu za ovu kampanju, umjesto stvarnih činjenica i onih pitanja koja zaista zabrinjavaju građane.
– Bez obzira da li se radi o proizvodnji oružja “za ne daj bože”, o otcjepljenju, da li govorimo o različitim pseudopatriotskim temama koje političari izmišljaju… Ne bi ova kampanja trebala biti o tome. Ono čemu se nadam u ovoj kampanji jeste da će građani odabrati da se fokusiraju, umjesto ovoga što sam navela, na stvarna životna pitanja: na napredovanje ove zemlje, na razvoj ekonomije, na unapređenje zdravstvenog sektora i sektora obrazovanja, na pitanja koja život znače.
Ono što sam čula u skorije vrijeme, a vezano za izbornu kampanju upravo je suprotno promicanju demokracije i demokratskih vrijednosti. Ono što je potrebno su demokratske debate, ali zabrinjava upravo i ono što sam čula u javnosti, da su neke političke debate čak bile otkazane, debate protivnika. Pri tom se koristi zastrašivanje, širenje straha. I mislim da to definitivno negativno utiče na demokratske procese u zemlji, kazala je Cormack.
Ona je pozvala političare da se u kampanji fokusiraju na stvarna životna pitanja, da se mane ovakve retorike, da više akcenta bace na ono što se dešavalo u posljednje četiri godine i na ono što je potrebno kako bi se odgovorilo na stvarna pitanja, umjesto upornog apeliranja na strah i zastrašivanje.
– Pozivam građane da 7. oktobra izađu na izbore, da daju svoj glas, da daju svoj glas onima za koje smatraju da će ispuniti sva ona očekivanja koja će popraviti njihove živote i omogućiti napredak ove cijele zemlje.
Na pitanje da li očekuje da u oktobru bude formirana nova vlast ona je kazala da zbog neusvajanja izmjena izbornog zakona sada nije jasno na koji će način stranke omogućiti da se ovo pitanje riješi na zadovoljstvo svih. Važno je nakon izbora fokusirati se na tri stvari. Prije svega, pred strankama stoji zadatak da se implementiraju rezultati izbora, na odgovoran i zakonodavan način.
– Dugoročno gledano, oni će morati definitivno da se vrate na ova važna pitanja i da Izborni zakon i izborno zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini usklade, kako sa evropskim standardima, tako i sa odlukama Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava. A ono što je najvažnije, da se fokusiramo sada na same izbore 7. oktobra i da oni budu održani, slobodni, transparentni i u skladu sa principima demokratije.
Govoreći o stavljanju Nikole Špirića funkcionera SNSD-a na crnu listu Cormack je kazala da je odluka zasnovana na dokazima vezanim za zloupotrebu položaja i korupciju. Ovo je proces koji je trajao nekoliko mjeseci i koji je prolazio detaljnu pravnu analizu.
– Postoje navodi da je gospodin Špirić prisvojio ličnu korist dok je obavljao zvaničnu dužnost u okviru Zastupničkog doma Parlamenta BiH. Ovakvi postupci i odluke predstavljaju zvaničnu spoljnu politiku SAD i apsolutno nisu ni na kakav način, vremenski ni na bilo koji drugi način vezani za politička događanja u zemlji.
Ona je potcrtala da ne što se tiče SAD-a ne postoje nikakve paralele između Kosova i Srbije i RS-a.
– Ono što mi podržavamo kada je u pitanju Kosovo jeste definitivno dijalog koji se vodi, za koji smatramo da treba da se vodi dok se ne dođe do rješenja koje će biti plod zajedničkog dogovora obiju strana. Mi svakako pozdravljamo ulogu koju Evropska unija igra u tim razgovorima.
Što se tiče naše politike, mi smo dosljedni. Naša politika je dosljedna kada je u pitanju podržavanje i posvećenost suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine. Ovo je jedna država koja se sastoji od dva entiteta. Prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, Bosna i Hercegovina se u svojoj strukturi sastoji od dva entiteta i oni, prema Dejtonskom mirovnom sporazumu nemaju pravo na otcjepljenje.