Još uvijek opstaje običaj iz prošlog stoljeća – pomjeranje kazaljki – iako ga većina ljudi doživljava kao izvor konfuzije, a ne kao korist.
Kako se dani skraćuju i mrak pada sve ranije, približava se trenutak kada satove vraćamo unazad. Nekima će to donijeti dodatni sat sna, dok će drugima poremetiti ritam i dnevne navike. Bez obzira da li ga dočekujemo s negodovanjem ili radošću, prelazak na zimsko računanje vremena svake godine privlači veliku pažnju.
Ovog puta, pomjeranje nas očekuje u noći između subote i nedjelje, 26. oktobra 2025. godine. Kada sat otkuca tri ujutro, satovi će se vratiti na dva, pa ćemo simbolično dobiti još jedan sat odmora.
Zašto i dalje pomjeramo sat?
Ideja je u početku bila jednostavna – manja potrošnja električne energije zahvaljujući dužim danima. Međutim, ta računica danas djeluje prevaziđeno, ali praksa nije ukinuta. Evropska unija je 2019. predložila kraj ovakvog mijenjanja vremena, ali dogovor o tome da li zadržati ljetnji ili zimski režim nikada nije postignut.
Istraživanja pokazuju i drugu stranu – manjak sna, smanjenu koncentraciju, češće saobraćajne nesreće, pa čak i veći rizik od srčanih tegoba. Ipak, svake godine kazaljke okrećemo naprijed i nazad.
Kako olakšati prelazak?
Stručnjaci savjetuju sljedeće:
ne ostajati budni duže samo zato što imate sat viška,
ujutru izlaziti na sunčevu svjetlost da se tijelo brže privikne,
ubaciti laganu fizičku aktivnost u svakodnevicu,
izbjegavati kasnu kafu i tešku večeru,
osjetljivijima se preporučuje da nekoliko dana ranije pomijeraju odlazak u krevet i ustajanje za po 10–15 minuta.
Dok nadležni ne odluče da li će pomjeranje vremena zauvijek biti ukinuto, jedina sigurna dobit ostaje – dodatni sat sna u nedjelji kada prelazimo na zimsko računanje vremena.