– Ozbiljna suša u južnoj Evropi posebno je zabrinjavajuća, ne samo za tamošnje poljoprivrednike već i zato što može povećati ionako vrlo visoke potrošačke cijene – rekla je glasnogovornica Komisije Miriam Garcia Ferrer.
Evropu očekuje izuzetno sušno ljeto. Neke regije već pate zbog nestašice vode, a poljoprivrednici očekuju najgore prinose u više desetljeća. Dok klimatske promjene čine regiju toplijom, godine uzastopne suše iscrpile su rezerve podzemne vode. Tlo je postalo suho u Španiji i južnoj Francuskoj. Niski nivoi rijeka i akumulacija prijete proizvodnji hidroenergije ovog ljeta.
S temperaturama koje se penju prema prosjecima iz ljetnih mjeseci, stručnjaci upozoravaju da je Evropa na putu prema još jednom brutalnom ljetu. Prošlo ljeto bilo je najtoplije u historiji, što je potaknulo sušu, za koju su istraživači Evropske unije rekli da je bila najgora u najmanje 500 godina.
Zasad je situacija najteža u Španiji.
– Situacija sa sušom pogoršat će se ovog ljeta. U ovom trenutku male su šanse da će kiša riješiti i temeljnu sušu. U ovo doba godine jedino što možemo imati su lokalne oluje, koje neće riješiti deficit padavina – rekao je Jorge Olcina, profesor geografske analize na Unuiverzitetu u Alicanteu u Španiji. za “Reuters”, prenosi Index.hr.
Tražeći hitnu pomoć Evropske unije, španski ministar poljoprivrede Luis Planas upozorava da je “ova suše takvih razmjera da se njene posljedice ne mogu riješiti samo nacionalnim sredstvima”.
Južna Evropa nije jedina koja ove godine pati od ozbiljne nestašice vode. Rog Afrike prolazi kroz najgoru sušu u posljednjih nekoliko desetljeća, dok je historijska suša u Argentini uništila usjeve soje i kukuruza.
Češće i ozbiljnije suše u mediteranskoj regiji, gdje je prosječna temperatura sada 1,5 stupnjeva Celzija viša nego prije 150 godina, u skladu su s predviđanjima naučnika da će klimatske promjene utjecati na regiju.
– Što se tiče klimatskih promjena, to se uvelike uklapa u ono što očekujemo – rekla je Hayley Fowler, profesorica utjecaja klimatskih promjena na Univerzitetu Newcastle.
Unatoč tim dugotrajnim prognozama, pripreme kasne. Mnoge poljoprivredne regije tek trebaju usvojiti metode za uštedu vode poput preciznog navodnjavanja ili se prebaciti na usjeve otpornije na sušu, poput suncokreta.
– Vlade kasne. Kompanije kasne. Neke firme niti ne pomišljaju mijenjati svoj model potrošnje, samo pokušavaju pronaći neke čudesne tehnologije koje će donijeti vodu – rekao je Robert Vautard, klimatolog i direktor francuskog Instituta Pierre-Simon Laplace
Francuska izlazi iz najsušnije zime od 1959. godine, s upozorenjima o krizi zbog suše koja su već aktivirana u četiri departmana, ograničavajući potrošnju vode koja nije prioritetna – uključujući za poljoprivredu.
Portugal također doživljava raniji dolazak suše. Otprilike 90 posto teritorije pati od suše, a jaka suša zahvatila je jednu petinu zemlje, gotovo pet puta više od područja zabilježenog godinu ranije.
U Španiji, koja je zabilježila manje od polovine prosječne količine padavina do aprila ove godine, hiljade ljudi oslanjaju se na dostavu pitke vode kamionima, dok su regije poput Katalonije uvele restrikcije vode. Neki poljoprivrednici već su izvijestili o gubicima uroda od čak 80 posto. Među pogođenim kulturama su žitarice i uljarice.
– Ovo je najveći gubitak žetve u posljednjih nekoliko desetljeća. Stanje je još gore nego prošle godine – rekao je o stanju u Španiji Pekka Pesonen, koji vodi evropsku poljoprivrednu grupu Copa-Cogeca.
Španija proizvodi polovinu maslina i jednu trećinu voća u EU.
Sa svojim rezervoarima na prosječno 50 posto kapaciteta, zemlja je prošle sedmice izdvojila više od dvije milijarde eura za finansiranje odgovora na hitne situacije. Još uvijek čeka odgovor Evropske komisije na svoj zahtjev za korištenjem kriznog fonda od 450 miliona eura iz budžeta EU za poljoprivredne subvencije. Komisija je rekla da pomno prati situaciju.
– Ozbiljna suša u južnoj Evropi posebno je zabrinjavajuća, ne samo za tamošnje poljoprivrednike već i zato što može povećati ionako vrlo visoke potrošačke cijene – rekla je glasnogovornica Komisije Miriam Garcia Ferrer.
Slične bi se muke mogle pojaviti u Italiji, gdje do 80 posto opskrbe vodom odlazi na poljoprivredu. S ovogodišnjim tankim snježnim pokrivačem i niskom vlagom u tlu, italijanski poljoprivrednici planiraju smanjiti površinu za sjetvu za šest posto u odnosu na prošlu godinu.
Nakon dvije godine nestašice vode, dijelovi sjeverne Italije ušli su u maj sa 70 posto manjka u rezervama snježne vode i 40 posto manjka vlage u tlu, rekao je Luca Brocca, direktor istraživanja pri italijanskom Nacionalnom istraživačkom vijeću. Uz tako sasušeno tlo, kiša se ne upija, što ima razorne posljedice. Vlasti u Italiji su saopćile da je više od 10 osoba poginulo u poplavama u italijanskoj regiji Emilia-Romagna.
Šta čeka BiH?
Loša vremenska slika i klimatske promjene nikako ne idu na ruku ni poljoprivrednicima u Bosni i Hercegovini. Od poplave, suše, mraza.
Posljednje poplave u našoj zemlji napravit će i velike probleme poljoprivrednicima, a samim tim i poskupiti proizvodnju, koja bi se uveliko mogla odraziti na cijene.
Poznati bosanskohercegovački meteorolog Nedim Sladić otkrio je, možda, detalje o tome kakvo bi nas ljeto moglo očekivati.
– Blocking signal (tzv. skandinavski blok) dominira ensemble produktom #ECMWF prognoznog modela na sedmičnim ažuriranjima, i ovo nije prvi ovakav – ovaj signal je perzistentan već sedmicama. S obzirom na ne tako padavinski bogato proljeće, a samim tim i ne tako vlažno tlo, čini mi se kako Skandinavija polako, ali sigurno tapka put za ljeto slično onom iz 2014. i 2018. kada su glavnu riječ vodile suša, požari i toplotni valovi – napisao je Sladić na Facebooku.
Konačno bez velikog super ljeta na Balkanu, upitao je jedan od njegovih pratioca na Facebooku, a Sladić je odgovorio:
– Pa, ne bi me iznenadilo na postojeće stanje atmosfere i vlage u zemljištu.